Koje su najčešće crijevno želučane tegobe, problemi sa probavom

13
3982

želučane tegobeŽelučano crijevni trakt koji počinje u ustima, a završava se rektumom, jeste jedna oko devet metara duga cijev u kojoj se razlaže hrana koju jedemo. Tako organizam može da je iskoristi i eliminiše otpad kroz rektum. Probava otpada je od iznimne važnosti za zdravlje. Stoga se mora paziti na ishranu kako bi izbjegli razne probavne i želučane tegobe.

Iz namirnica dobivamo svu energiju koja nam je potrebna za rad svih organa i sistema u tijelu. Pravilnim odabirom namirnica koje koristimo za svakodnevnu ishanu, ne samo da možemo regulisati rad crijeva, nego utičemo na cjelokupno zdravlje organizma. Ove tegobe po učestalosti mogu se mjeriti sa prehladama. U nastavku navodimo koje su najčešće…

Opstipacija, zatvor stolice najčešće su želučane tegobe

Među najčešće crijevno želučane tegobe spada hronična opstipacija, karakteristična po otežanom prolasku stolice ili slabo pokretnim crijevima za normalno pražnjenje stolice. Opstipacija nije samo neprijatnost, već može i da dovede do pojave hemoroida. Jedne vrste proširenih vena koje mogu da pričinjavaju izuzetno jake bolove. Primarni uzrok opstipacije jeste ishrana bogata prerađenim ugljenim hidratima i sa niskim sadržajem vlakana.

Bilo da je u pitanju hronični ili akutni zatvor stolice, pretežno je izazvan nepravilnom ishranom i pogrešnim odabirom namirnica. Idealno bi bilo kada bismo svaki dan konzumirali 20 do 40 grama vlakana, ali rijetki su ljudi koji to čine. Vlakna se nalaze u integralnim žitaricama, voću i povrću. Nema ih u proizvodima pravljenim od bijelog brašna. Kao i u onim vrstama prerađene i brze hrane koje predstavljaju osnovu današnje ishrane.

Zašto su vlakna važna za probavu?

Dva tipa vlakana, rastvorljiva i nerastvorljiva, jednako su važna. Nerastvorljiva vlakna omekšavaju otpadne materije i čine ih rastresitim, tako da mogu brže da se pomjeraju kroz debelo crijevo, koje je posljednja stanica želučano crijevnog trakta prije izlučivanja iz organizma. Rastvorljiva vlakna se vezuju za žuč, produkt jetre neophodan za apsorbiranje masnoće, koji se izlučuje sa izmetom. Budući da suvišna količina žuči može da rezultira stvaranjem žučnog kamena, veoma je važno da kroz organizam prođe najvećom mogućom brzinom. Rastvorljiva vlakna također pospješuju snižavanje nivoa holesterola u krvi.

Vlakna ne samo da mogu spriječiti pojavu opstipacije nego pomažu da se smanji rizik od mnogo opasnijeg problema, raka debelog crijeva. Ispitivanja pokazuju da postoji direktna povezanost između učestalosti slučajeva raka debelog crijeva i količine vlakana u ishrani.

Rak debelog crijeva je prava rijetkost u zemljama u kojima se vlakna konzumiraju u velikim količinama. Zbog čega? Teorija glasi da, što se brže hrana kreće kroz želučano crijevni trakt, to je kratkotrajnija izloženost pesticidima i ostalim karcinogenima koji mogu da se nalaze u namirnicama kojim se hranimo. Među dobre izvore nerastvorljivih vlakana spadaju celer, mahunarke, lisnato zeleno povrće i integralne žitarice. Dobri prirodni izvori rastvorljivih vlakana uključuju jabuke, banane, ovsene mekinje i jagode.

Šta još pomaže kod opstipacije?

Ispijanje osam do deset čaša filtrirane vode na dan je neophodno za pravilnu probavu i može da spriječi želučane tegobe i pojavu opstipacije. Manjak fizičke aktivnosti također je jedan od vjerojatnih uzroka opstipacije, što naročito važi za osobe koje sjede dok rade.

Svakodnevne energične šetnje doprinijeti će boljem protoku vaših digestivnih sokova i najboljem mogućem funkcioniranju vašeg organizma. Pored toga, neki lijekovi koje često propisuju ljekari, kao što su diuretici, sredstva protiv bolova i sredstva za smirenje, mogu da uzrokuju opstipaciju, zatvor stolice, kao i druge želučane tegobe.

Ukoliko redovno koristite neki lijek i imate problema sa opstipacijom. Provjerite kod vašeg ljekara može li taj lijek da bude uzrok opstipacije.

Mnogi ljudi olako posežu za laksativima kako bi liječili hronični zatvor stolice, što je praksa koja nije nikako preporučljiva. Laksativi ne samo da mogu izazvati stvaranje navike nego i lišavaju organizam važnih hranljivih sastojaka. Puno bolje rješenje je uzimati vlakna iz hrane koju jedemo, međutim, ukoliko jednostavno ne možete da jedete dovoljno namirnica bogatih vlaknima, neki dodaci mogu da budu od pomoći.

Dijareja ili proljev kod djece i odraslih

Dijareja je suprotna opstipaciji, karakteristična je po stolici koja je vodnjikava ili se javlja previše često. Dijareju najčešće izaziva blaža bakterijska ili virusna infekcija, ali do nje može da dođe i uslijed nečeg ozbiljnijeg, kao što su crijevni paraziti. Ponekad, napad dijareje može izazvati nagli porast uzimanja namirnica bogatih nerastvorljivim vlaknima.

Dijareja uglavnom prolazi sama od sebe, međutim, uslijed gubitka tečnosti i važnih minerala, poslje nje možete da se osjećate umorni i isušeni. Ukoliko imate proljev, neophodno je da gubitak tečnosti nadoknađujete ispijanjem većih količina čistog bujona, filtrirane vode, jabukovog soka i biljnog čaja, kao i uzimanjem minerala, naročito kalija.

Kako zaustaviti proljev?

Pektin, oblik rastvorljivog vlakna koji se nalazi u voću i povrću, također može da pomogne u ublažavanju proljeva, tako što apsorbira vodu i važne minerale iz crijeva. Među namirnice bogate pektinom spadaju jabuke, mrkva, riža i banane, a dostupan je i u kapsulama.

Borovnice su odlična hrana kada imate dijareju. Ne samo da su bogate pektinom već sadrže i jedinjenja zvana antocijanosidi, koja imaju blago antibiotsko djelovanje koje može da ukloni infekciju ukoliko je ona uzrok problema. Riješava i druge želučane tegobe.

Acidofil, koji se nalazi u aktivnim kulturama kiselog mlijeka, je odličan način za obnavljanje normalne bakteriološke ravnoteže u vašoj želučano crijevnom traktu. A može i spriječiti neke vrste infekcija koje dovode do dijareje, dugotrajnog proliva.

Divertikuloza ili divertikulitis

Bar polovina osoba starijih od šezdeset godina ima divertikulozu. Stanje je okarakterisano prisustvom malih vrećastih ispusta zvanih divertikide na zidovima debelog crijeva. Glavni faktor rizika za pojavu divertikuloze jeste dugotrajna kronična opstipacija. Jasno je da, u cilju sprečavanja pojave ovog problema, prije svega treba da spriječite pojavu opstipacije.

Kada ste već dobili divertikulozu, onda je najvažnije da očuvate normalno pokretanje crijeva. Opstipacija može da prouzrokuje upalu divertikula, što onda dovodi do ozbiljnijeg stanja zvanog divertikulitis ili divertikuloza. Ovo stanje zahtjeva neodložnu medicinsku njegu jer može da dovede do blokade crijeva i dugotrajnog zatvora stolice.

Liječenje divertikulitisa

Uobičajeni način liječenja divertikuloze je ishrana bogata vlaknima, koja sprečava onu vrstu upala koje dovodi do mnogo ozbiljnijeg divertikulitisa. Divertikulitis se, međutim, liječi dosta drugačije, obično antibioticima i ishranom siromašnom masnoćama.