Herbarium – Bazga

1
563

Nazivi biljke

Familija: Caprifoliaccae
Narodni: Bazga,Zova
Latinski: Sambucus nigra
Ljekarski: Flores sambuci
Engleski: Black elder
Njemački: Schwarze Holunder
Talijanski: Sambuco
Francuski: Le sureau noir

Nalazište:

Raste samonikla na rubovima šuma, uz plotove, ograde i živice u naseljima, na zapuštenim i neobrađenim mjestima i uz jarke gdje ima vlage.

Opis:

To je oko 4 m visok, stablu sličan grm, čije šuplje grane , drvenaste , ispunjene bijelom, mekanom, spužvastom srčikom, imaju nasuprotno izrasle neparno peraste listove, sastavljene od po 3, 5 ili 7 jajolikih, šiljastih lisaka nazubljenih rubova,

Sadrži:

cijanogenetski heterozid sambunigrozid, koji uzrokuje znojenje, zatim flavonski heterozid rutozid, oko 0,25% eterskog ulja, zatim tanin, smolu, 6-8% invertnog šećera, 1-1,5% organskih kiselina, antocijana, holina i vitamina »C«. Kora i list sadrže, osim toga, alkaloid sambunigrin i pur ativne smole. Kora sadrži još saponina, tanina i holina. U cijeloj biljci ima željeza, kalija i natrija, a u bobama jabučne kiseline

Bere se:

lišće, kora i korijen u proljeće, cvijet u lipnju, dok se nije posve rascvao. a bobe potkraj ljeta, kad dozru. Sivi vanjski bradavičasti sloj kore ostruže se prije upotrebe i baci, a upotrebljava se samo onaj unutarnji, zeleni. Cvijet se bere za toplih i suhih dana. Cijele kite objese se na konop ili razastru na papir na toplom mjestu ili na propuhu, da bi se što brže osušile i ostale žutobijele. Ako cvijet posmeđi, ili uopće potamni, valja ga baciti.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Čaj od 10 g bazgova cvijeta, poparenog s 1 l kipuće vode, treba da odstoji poklopljen pola sata. Pije se svaka 2 sata po šalica protiv prehlade, nazeba, gripe, boli u nogama, glavobolje, upale srednjeg uha i krajnika. Pojačava znojenje i mokrenje. Dobro je , zasladiti ga medom, što je mnogo zdravije nego ako je zaslađen šećerom. Djelovanje je jače u mješavini od 4 dijela bazge i po 3 dijela lipe (Flores tiliae) i kamilice (Flores Chammillae). Za jače mokrenje uzima se mješavina od po 30 g bazgova cvijeta, peršunova ploda (Petroselinum sativum) i borovice – smreke (Fructus juniperi communis), zatim 10 g komorača (Fructus foeniculi), pa se 3 velike žlice te mješavine popari s 1/2 I kipuće vode. To se poklopi i ostavi preko noći, a drugi se dan pije – triput dnevno po 1 šalica prije jela. Za sve vrste prehlade, kašlja i upale sluznice dobar je čaj od jednakih dijelova bazgova i lipova cvijeta (Flores tiliae), te smrekovih boba (Fructus juniperi). Zasladi se medom i doda limunova soka.

Mješavina od po 30 g bazgova cvijeta, podbjela (Tussilagofarfara), te po 20 g cvijeta bijelog sljeza (Althaea officinalis) i komorača (Fructus foeniculi) služi za lakše iskašljavanje. Tri velike žlice te mješavine popare se sa 400 g kipuće vode, zatim se to poklopi, ostavi da stoji 2 sata i procijedi. Pije se toplo, svaka 2 sata po 1 žlica. Protiv velikog kašlja (hripavca) uzme se po 20 g bazgova cvijeta, rosulje (Drosera rotundifolia), lista pitomog kestena (Castania vesca), trpuca (Plantago lanceolata) i timijana (Thymus serpyllum). Tri velike žlice te mješavine popari se sa 400 g kipuće vode. Zatim to poklopljeno treba da stoji 2 sata, pa se procijedi i pije toplo svaka 2 sata po 1 žlica. Od 3-4 cvjetna štitca, 5 l vode, 1/2 kg šećera, 1 čaše octa, soka i razrezane kore jednog limuna, pošto se odstoji 24 sata na toplome, uz češće mućkanje, dobiva se vrlo ukusno i osvježujuće bazgovo vino, koje pijemo poslije jela po jednu malu čašicu.

Kad se zrele, svježe bazgove bobe, posute šećerom i vinom ili limunovim sokom, jedu svakog dana po tanjurić, i to 3-4 tjedna, preporodi se cijeli organizam, jer one čiste i regeneriraju krv. Sirup od zrelih boba, ukuhan s medom ili šećerom, čisti želudac i mokraćni mjehur, a osobito je koristan onima koji dugo sjede. Kad se 10-15 osušenih boba dobro prožvače i zalije čašicom crna vina u kojemu je kuhano 6 g mladog hrastova lišća, liječi se griža i zaustavljaju teški proljevi.

Crna juha od bazgovih boba zdrava je i ukusna. Kaša od njih, razmućena u vodi, pije se radi osvježenja i čišćenja krvi. Četiri velike žlice bazgova lišća popare se s pola litre kipuće vode i zaslade s 2 velike žlice meda. Piju se 3 šalice dnevno u slučaju bolesti bubrega, nedovoljnog mokrenja i šećerne bolesti. Po 25 g lišća bazge i oraha (Juglans regia) kuha se u 1/2 l crnog vina 5 minuta i procijedi. Pije se po čašica poslije jela protiv škrofuloze. Protiv unutarnje vrućine, kao npr. kod hemoroida, uzme se po 10 g lišća bazge i kadulje (Salvia officinalis), popari s 2,5 dl kipuće vode, doda se velika žlica meda i pije se natašte 4-5 tjedana po pola šalice na dan.

Tri žlice mješavine jednakih dijelova lišća bazge, stolisnika (Achilea millefolium) i kadulje s 1 velikom žlicom meda, poparena sa 400 g kipuće vode, pije se protiv mnogih unutrašnjih bolesti s vrućicom. Protiv dobraca (Morbili) i ospica (Rubeola) daju se djeci dnevno 2-3 velike žlice iscijeđenog soka svježeg bazgina lišća s mlijekom: na 1 šalicu mlijeka dolazi 1 žlica soka i 1 velika žlica meda. Mlaki čaj od svježeg ili suhog lišća uštrca se dvaput dnevno u uho radi jačanja oslabjelog sluha.

Čaj od 7-8 listova bazge, poparenih s 2 dl kipuće vode, u kojoj vrije 8 minuta, s 1 velikom žlicom meda, preporuča se kod astme, bolesti srca, želuca, bubrega, pluća, jetre, i za čišćenje crijeva (blagi laksans). Upotrebljava se i u slučaju vanjskih čireva jer ih rastvara i ublažuje boli. Čaj od unutarnje, zelene kore bazge liječi kronični želučani katar i stimulira stolicu i mokraću ako se pije 2-3 mjeseca po 1 šalica dnevno na tašte. Pije li se u većoj količini služi kao sredstvo za povraćanje. Pomaže i kod nekih bolesti srca, jetre i bubrega. Radi liječenja od vodene bolesti uzmemo 15 g sitno isjeckanog bazgina korijena, močimo ga u 2,5 dl vina 16-20 sati, dodamo veliku žlicu meda, kuhamo 15 minuta i ostavimo da poklopljeno stoji još 15 minuta. Pije se jedan dio natašte, drugi pol sata prije ručka, a treći pol sata prije večere. Isti čaj koristi i protiv debljanja i bolesti mokraćnih organa. Osim za čaj, cvjetni se štitci upotrebljavaju kao ukusna i zdrava hrana: umoče se u tijesto za palačinke, ispeku na vrelom ulju ili masti i pospu se šećerom i cimtom ili garniraju voćnim đemom.