Vodič kroz liječničke preglede tokom života – Bolje spriječiti nego liječiti!

0
151

Vodič kroz liječničke pregledeVodič kroz liječničke preglede koje bi svaka zdrava osoba trebala obaviti u pojedinim periodima života. Rutinske preglede treba obavljati kad smo najzdraviji i kad se osjećamo najbolje, a ne tek kad nas zadesi neki zdravstveni problem.

Ovo je vodič kroz liječničke preglede koje biste morali obaviti barem jednom godišnje. Medicina danas raspolaže izuzetno temeljitim i savršeno preciznim dijagnostičkim metodama pa je izreka “bolje je spriječiti nego liječiti” aktuelnija nego ikad.

Sve preciznije metode pregleda omogućavaju ranu dijagnozu zdravstvenih problema, što nam omogućava da se u slučaju potrebe na vrijeme poduzmu odgovarajuće mjere. Ovdje navedene rutinske kontrole odnose sa isključivo na zdrave osobe. U slučaju bilo koje druge akutne bolesti bit će potrebni dodatni pregledi i testovi. Za pacijente koji već imaju neke hronične bolesti i stanja vrijede posebni medicinski postupci, zavisno o dijagnozi i preporuci liječnika.

Vodič kroz liječničke preglede po godinama starosti

S posebnim pregledima koji su različiti za svaki spol, odnosno ginekološkim za žene i androloškim za muškarce, treba započeti već od mladih 18. godina starosti.

Uz to, liječnik opšte prakse eventualno može osobu uputiti na analizu krvi, te u slučaju postojanja sumnjivih simptoma i na neke specijalističke preglede za koje smatra da su neophodni. Ipak, ovaj vodič kroz liječničke preglede ukazuje na osnovne rutinske preglede.

Od 18 do 30 godina

Ginekološki pregled – Ako ne postoje posebni problemi, za žene koje su započele spolni život preporučuje se ginekološki pregled svake godine. Pregled podrazumijeva ultrazvuk i papa-test. Također, liječnik u slučaju eventualnih simptoma može uputiti i na druge.

Ultrazvuk dojke – U periodu od 20. do 30. godine života obavlja se svake druge godine.

Okulistički pregled – Ako osoba nema refrakcijske anomalije vida poput astigmatizma, kratkovidnosti ili dalekovidnosti, od 20. do 40. godine nije obavezan, ali je preporučljiv okulistički pregled.

Od 30. do 40. godine

Analiza krvi – U ovom razdoblju života “srednjim godinama” potrebna je svake godine uz obavezne testove za nivo šećera u krvi, holesterol i trigliceride. Kasnije i nešto češće.

Analiza mokraće – Treba se obavljati svake godine jer ovom pretragom dobivamo cijeli niz informacija o opštem zdravstvenom stanju našeg organizma. Posebno o radu bubrega, mokraćnog mjehura i donjih mokraćnih puteva.

Elektrokardiogram – Ovim se pregledom bilježi rad srca u stanju mirovanja i u ovom periodu života ga treba obavljati najmanje svake druge godine.

Ginekološki pregled – (s Papa testom) svake godine. A za kontrolu zdravlja dojki potrebno je obaviti ultrazvuk.

Ultrazvučni pregled abdomena – UZV trbuha treba se obavljati svake dvije godine.

Mjerenje krvnog pritiska – Obvlja se periodično kod liječnika opće prakse ili samostalno (jednom sedmično, ujutro i navečer, po mogućnosti u približno isto vrijeme). Zabilješke o izmjerenim vrijednostima dati na uvid liječniku.

Od 40. do 50. godine

I nakon 40. godina starosti važno je obavljati sve preglede navedene za prethodnu dobnu grupu (analiza krvi, analiza mokraće, EKG, UZV pregled trbušne šupljine, mjerenje krvnog tlaka). Spomenuti pregledi trebaju postati češći te im je potrebno pridodati još neke.

Rutinski zdravstveni pregledi

Okulistički pregled – zbog prezbiopije. Riječ je o ne toliko velikom i zdravstveno opasnom problemu, koji se rješava nošenjem naočala.

Mamografija – Svake ili svako druge godine, ako je liječnik tako odredio.

Kompjutorizirana denzitometrija – Ovim pregledom se mjeri gustoća koštane mase i količina kalcija u određenom dijelu tijela. To je osnovni pregled za dijagnozu osteoporoze.

Test na fekalno okultno krvarenje – Ovaj test treba obaviti jednom godišnje. Ako se pregledom otkriju tragovi krvi u stolici, liječnik će uputiti pacijenta na dodatne pretrage, kao što je kolonoskopija.

Rendgenski pregled grudnog koša – Svi bi trebali obaviti svako dvije do tri godine, pušači – aktivni i pasivni – obavezno!

Nakon 50. godine

Svake druge godine nakon navršenih pedeset godina života preporučuje se napraviti ehokolordopler karotidnih arterija koje dovode krv u mozak. Potrebni su i pregledi srca te pregledi koji omogućuju rano otkrivanje nekih oblika tumora.

Svake godine rade se i analiza krvi i mokraće, EKG, pregled trbušne šupljine, mjerenje krvnog pritiska i test na fekalno okultno krvarenje. Uz to, žene trebaju redovito obavljati mamografiju i ići na redovite ginekološke preglede.

Kolonoskopija – To je pregled unutrašnje strukture debelog crijeva i rektuma, može biti prilično neugodna, a radi se kad se testom otkrije fekalno okultno krvarenje. Ako se tokom ovog pregleda odstranjuju i polipi, to ne uzrokuje bol ili neugodu.

Elektrokardiogram pod opterećenjem – Ovim pregledom se utvrđuje je li srce za vrijeme fizičke aktivnosti izloženo prevelikom naporu i postoji li opasnost od infarkta. Rad srca bilježi se dok osoba hoda umjerenim ritmom na pokretnoj traci ili dok vozi sobni bicikl.

Ehokolordopler srca – za razliku od običnog ehokardiograma, otkriva i eventualna začepljenja u krvnim žilama.

Nakon 65. godine

U kasnoj životnoj dobi, odnosno nakon 65. godina starosti, sistematski pregled trebalo bi obavljati barem jednom godišnje. Treba nastaviti obavljati i sve pretrage spomenute u prijašnjoj dobnoj grupi (analiza krvi, elektrokardiogram, analiza stolice…) i to jednom godišnje, te im pridodati još i ginekološki i okulistički pregled, te spec. gerijatrijski pregled.

Okulistički pregled – Treba obavljati svake godine jer statistika pokazuje da u dobi od 70 godina čak tri od četiri osobe imaju kataraktu, odnosno zamućenost očne leće. Radi se o prirodnoj pojavi koja se danas potpuno sigurnim i bezbolnim metodama može ukloniti.

Ginekološki pregledi u menopauzi – I dalje ih treba obavljati, samo nešto rjeđe. Papa test bi trebalo napraviti svake dvije ili tri godine, a UZV svake dvije godine, radi kontrole stanja jajnika  u klimakteriju te kontrole debljine endometrija (sluznice maternice).

Gerijatrijski pregled – Uključuje neuropsihološku obradu koja služi za procjenu kognitivnog nivoa i sposobnosti pamćenja. Promjene u tom području mogle bi biti znak nekih degenerativnih bolesti, kao što je Alzheimerova bolest.

Najbitniji pregledi za muškarce tokom života

Sve navedene opće pretrage, poput analize krvi i mokraće, elektrokardiograma, mjerenja krvnog pritiska, rendgenskog pregleda abdomena, te okulistički pregledi na koje ukazuje ovaj vodič kroz liječničke preglede, vrijede i za muškarce.

No, kao što su za zdravlje žene nužni redoviti ginekološki pregledi, tako postoje i neke važne pretrage specifične za muški spol, a na prvom mjestu je androloški pregled. Radi se o pregledu koji obuhvaća pretrage kojima se drži pod kontrolom zdravlje prostate.

  • Urološki pregled, odnosno digitalnorektalni pregled prostate kojim se otkrivaju eventualne sumnjive nakupine.
  • Određivanje PSA (specifičan antigen prostate) iz krvi: povećane vrijednosti tog proteina upućuju na moguće dobroćudno ili zloćudno oboljenje prostate.

Stoga je potrebno obaviti daljnje dijagnostičke postupke poput transrektalnog ultrazvuka prostate i, eventualno, biotičke mape prostate.