Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Stabljika je uspravna, četverobridna, razgranata u gornjem dijelu, prekrivena grubim dlačicama i naraste do 150 cm visine. Korijen je vretenast, snažan ali plitak. Listovi su nasuprotni, jajasti, dugi 5-10 cm, duboko perasto razdijeljeni, gusto obrasli prileglim dlakama, plavkastozelene boje, na licu su tamniji dok je naličje svjetlije. Cvjetovi su jednodomni, skupljeni u uspravne grozdaste cvatove na vrhovima stabljika i sporednih izboja. Ženski cvjetovi nalaze se u pazušcima gornjih listova a iznad njih smješteni su muški cvjetovi. Prašnika ima 5, plodnica je podrasla. Vrijeme cvjetanja ambrozije je od jula do septembra. Muški cvjetovi stvaraju velike količine peludnih zrnaca koje se raznose vjetrom i više od 300 km a svaka biljka oslobađa stotine milijuna peludnih zrnaca u jednoj sezoni.
Kao jedan od najjačih alergena došla je na zao glas, počinje rasti u aprilu no problematična je u fazi cvjetanja – tokom avgusta i septembra.
Ambrozija se smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskih oboljenja, s obzirom na to da je njen polen najjači polenski alergen.
Ambrozija
Broj oboljelih iz godine u godinu sve je veći jer se širi i ambrozija. U našim krajevima ambrozija niče sredinom aprila, a cvjeta od početka jula do prvih mrazeva. Najviše dnevne koncentracije polena ambrozije u zraku su u septembru. Biljka proizvodi polen u velikim količinama, a oprašuje se vjetrom, što je jedna od karakteristika alergogenih biljaka.
Polen je najviše rasprostranjen i izaziva najviše simptoma u toplim i vjetrovitim danima. Simptome alergijske reakcije na ambroziju su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice, pojačano suzenje očiju i otečeni kapci.
Vrlo važnu ulogu u postavljanju dijagnoze imaju anamnestički podaci na osnovu razgovora s pacijentom, ali i klinička slika. Postoje različite vrste testiranja i pretraga koje je potrebno napraviti radi što preciznije dijagnostike i propisivanja određene terapije.
Različitim metodama liječenja mogu se ublažiti simptomi i smanjiti potreba za antialergijskim preparatima. Prije svega, valja izbjegavati alergene, s obzirom na to da izloženost njima pojačava rizik od nastanka alergija. Liječenje antihistaminicima počinje prije sezone cvjetanja, a treba trajati do kraja djelovanja alergena.
Kada govorimo o ambroziji, važno je reći da su najčešća staništa zapuštena zemljišta, uz puteve, ceste, željezničke pruge, obale rijeka, neobrađeni vrtovi i gradilišta.
Pri eliminaciji biljke se čupaju zajedno s korijenom, a pri tome treba koristiti zaštitne rukavice da ne bi došlo do oštećenja kože i kontaktnog dermatitisa. Manje površine obrasle ambrozijom treba pokositi i to prije cvjetanja. Za velike površine koriste se hemijska sredstva. S obzirom na to da je vrlo alergogena, ambroziju bi trebalo nastojati iskorijeniti.
Korisni savjeti protiv ambrozije
- Provjerite ima li ambrozije u vašoj okolini i obavijestite o tome nadležne institucije.
- U vrijeme cvjetanja ambrozije držite prozore zatvorene te izbjegavajte jutarnje provjetravanje prostorija (od 5 do 10 sati).
- Ne sušite odjeću izvan kuće.
- Perite posteljinu minimalno jednom sedmično.
- Izbjegavajte izlaske između 10 i 16 sati tokom suhog, vrućeg i vjetrovitog vremena, kad su koncentracije polena u zraku najveće.
- Za boravak na otvorenom dobro je planirati vrijeme poslije kiše, jer kiša ispire polen pa je tada njegova koncentracija u zraku najmanja.
- Nakon povratka kući promijenite odjeću, istuširajte se i operite kosu prije spavanja jer se polen nakuplja na odjeći, koži i u kosi.
- Ako je moguće, u vrijeme cvjetanja ambrozije promijenite mjesto boravka i otiđite na godišnji odmor na more ili u planine.
- Koristite hipoalergene kozmetičke proizvode i sredstva za sunčanje.
- Redovno pratite bioprognozu.
- Koristite propisane lijekove.
Prirodni lijek protiv ambrozije
Protiv ambrozije moguće se boriti uz prirodne lijekove koji imaju antialergijski učinak, kao i jačanje imuniteta.
Medicinska istraživanja su potvrdila ljekovitost ulja crnog kima (Nigella sativa) kod alergija i rezultati pokazuju da već poslije dvije sedmice upotrebe ulja crnog kima smanjuje prisutnost začepljenosti i svrbeža u nosu i napadaja kihanja što ga svrstava u perspektivno botaničko sredstvo za alergije.
Najbolji saveznici pri ublažavanju neugodnih simptoma alergije stižu nam upravo iz prirode, a to su biljni lijekovi za alergiju.
