Koma je najteži poremećaj stanja svjesti. Opisuje se kao stanje slično snu iz koga se bolesnik ne može probuditi, ali koma nema verbalnog niti motornog odgovora ni otvaranja očiju.
Koma je stanje organizma koje nastaje kod mnogih unutarnjih bolesti, zaraznih bolesti, trovanja, težih povreda glave…
Koma je i stanje organizma koje redovito prethodi smrti. Koma je “posljednji znak”, konačan završetak svih bolesti.
Vrste koma
Najčešće su kome koje nastaju zbog promjena u mozgu. To su tzv. moždane ili cerebralne kome. Najčešći uzrok moždane kome je moždana kap (apopleksija). Moždana kap, ili moždani udar, nastaje zbog pucanja krvnih žila u mozgu, što dovodi do krvarenja. Uzrok moždane kapi može biti i začepljenost krvne žile mozga (embolija). Zbog krvarenja u mozak, gubitak svijesti nastaje naglo, brutalno, često s oduzetošću jedne polovine tijela, nekontrolirano vršenje nužde redovna je pojava, disanje je duboko, usporeno.
Ozlijede mozga su uzrok cerebralne kome. Dubok gubitak svijesti, koji traje duže vrijeme, posljedica je oštećenja mozga. Ostali popratni znakovi zavise o onom dijelu mozga koji je oštećen.
Upala moždanih opni često uzrokuje komatozno stanje (meningitis), uzroci mogu biti različiti: virusi, bakterije, gljivice. Koma prati i padavicu, bolesnik ponekad ne dolazi svijesti nekoliko dana.
Danas su sve češća komatozna stanja zbog djelovanja različitih otrova, jedno je od najčešćih otrovanja ugljičnim monoksidom. Smrtnost od ugljičnoga monoksida veća je nego od svih drugih otrova zajedno. Nakon početka mučnine, glavobolje, povraćanja i otežanih pokreta, dolazi do gubitka svijesti.
Težina otrovanja ne ovisi samo o količini plina u atmosferi koja se udiše, nego i o vremenu izloženosti tijela otrovu. Tako će i vrlo male koncentracije plina izazvati teška otrovanja i nepopravljive posljedice ako je osoba bila duže vrijeme izložena djelovanju otrova. Uzimanje većih količina sredstava za spavanje i umirenje živaca uzrokuje komu.
Danas ima na stotine različitih preparata koje se mogu uzeti zabunom ili namjerno u samoubilačkoj namjeri. Lijekovi se moraju čuvati od djece i duševno zaostalih osoba. Mlade osobe posežu za tabletama zato da svrate pažnju na sebe, uglavnom zbog sukoba s roditeljima, neispunjenih želja, bračnih razmirica, neuspjeha u školi. Netačno odmjerena doza može imati kobne posljedice.
U našoj sredini najčešći je uzrok dubokoga gubitka svijesti akutno otrovanje alkoholom. Koma koja nastaje trovanjem alkohola često završavaju smrću.
Kome nastaju kada nema dovoljno kisika u plućima: na velikim visinama gdje je zrak razrijeđen, prilikom boravka u prostoriji u kojoj nema dovoljno kisika, prekid dovoda kisika u pluća nastaje vješanjem, gušenjem, stranim tijelom u dišnim putovima.
Hipoglikemična koma
Mnoge unutarnje bolesti mogu dovesti do dugotrajnoga gubitka svijesti. Bolesnici od šećerne bolesti padaju u dijabetičku komu zbog nakupljanja štetnih tvari. Štetne materije nastaju zbog poremećene mijene tvari: aceton, kiseline itd. Osjeća se zadah po acetonu ili trulom voću, koža je suha, disanje jako i duboko. Do kome može doći i zbog nagloga smanjenja šećera u krvi. To je hipoglikemična koma, gubitku svijesti prethodi znojenje, slabost, glad, glavobolja, komu prate grčevi tijela. Uzrok je prevelika doza inzulina ili gladovanje uz redovno uzimanje inzulina.
Dugotrajniji manjak šećera u krvi može dovesti do težih oštećenja mozga. Količina šećera u krvi smanjuje se i kod mnogih drugih bolesti, npr. jetre, tumora gušterače, jakih fizičkih napora, otrovanja alkoholom, naročito u male djece. Davanjem šećera direktno u krv bolesnik se u roku od nekoliko sekundi iz duboke kome vraća punoj svijesti.
Uremička koma
Zatajivanje rada bubrega i prestanak lučenja mokraće dovodi do nakupljanja štetnih i otpadnih tvari u tijelu. Takvo stanje naziva se uremija. Tegobe su postepene: glavobolja, povraćanje itd, postepeno dolazi do potpunoga i dubokog gubitka svijesti, do tzv. uremičke kome. Komu može izazvati svaka bolest koja oštećuje jetru (hepatička koma), javlja se kod zarazne upale jetre, ciroze jetre, oštećenja jetre otrovima, npr. fosforom, otrovnim gljivama, tetraklorugljikom.
Koma se javlja i kod bolesti koje su posljedica nedovoljnoga rada nekih žlijezda, zbog smanjene funkcije nadbubrežne žlijezde, kod tzv. Addisonove bolesti, zbog smanjene funkcije štitne žlijezde. Dubok gubitak svijesti može biti i posljedica povišene tjelesne temperature, smrzavanja, sunčanice, a prethodi joj mučnina, glavobolja, grčevi, proljev.
Koliko traje koma
Trajanje kome može značajno varirati i zavisi od uzroka, težine povrede ili bolesti, kao i od pravilnog medicinskog tretmana. Koma je stanje smanjene svijesti koje može potrajati satima, danima, tjednima, pa čak i mjesecima ili duže. Neki ljudi se oporave iz kome bez trajnih posljedica, dok drugi mogu imati dugotrajne ili čak trajne poteškoće.
Važno je napomenuti da trajanje kome nije uvijek jednako trajanje ozbiljnosti ozljeda mozga. Ponekad osoba može biti u komi zbog ozbiljne ozljede, ali se ipak brzo oporavi nakon što izađe iz kome. Svaki slučaj je jedinstven, pa nema preciznog vremenskog okvira koliko traje koma.
