Porijeklom je iz Amerike. Uzgaja se u vrtovima i na njivama.<\/p>\n\n\n\n
Nadzemna, oko 1,5 cm debela i 1 m visoka stabljika ima nepravilno peraste, porasto jajolike listove, s malim palisti\u0107ima na dnu peteljke. Cvjetovi bijele do blijedo-ljubi\u010daste boje tvore pa\u0161titac na dugim peteljkama. Bjelo-\u017eu\u0107kasti gomolj omotan je sivo-sme\u0111om korom, a veli\u010dina varira od veli\u010dine koko\u0161jeg jajeta do veli\u010dine \u0161ake. Vise takvih gomolja visi na podzemnom korijenju.<\/p>\n\n\n\n
Oko 22% \u0161kroba, 25% pektina, jabu\u010dne, limunove, jantarne, vinske i mlije\u010dne kiseline, oko 0,4% \u0161e\u0107era i dekstrina, oko 2% du\u0161i\u010dnih spojeva u obliku aminokiselina, tirozina, histidina, leucina, asparagina, glutarnina, arginina, lizina, ne\u0161to acetilholina, zatim A, B, F i osobito mnogo C-vitamina, otrovni alkaloid solanin, koji se kuhanjem uni\u0161tava, a jako je opasan u sirovom krumpiru koji je proklijao ili na svjetlu pozelenio, Osim toga sadr\u017ei oko 1% mineralne soli, osobito kalija, pa 1% celuloze, 0.15% masnog ulja 1 raznih encima.<\/p>\n\n\n\n
Cvate u srpnju i kolovozu, a neke vrste ve\u0107 u svibnju. Gomolji, koje zapravo zovemo krumpir, beru se od kraja lipnja do listopada.<\/p>\n\n\n\n
U\u017eivanje krumpira spre\u010dava skorbut. Kuhanjem ili pecenjem koli\u010dina se C-vitamina u krumpiru smanjuje samo na polovicu, dok se u drugom povr\u0107u kuhanjem potpuno uni\u0161ti.<\/p>\n\n\n\n
Sok sirovog krumpira, kad se pije ujutro, nata\u0161te, razrije\u0111en s malo tople vode, odstranjuje suvi\u0161ak kiseline u \u017eelucu, onemogu\u0107uje upalne procese njegove sluznice, a zbog sadr\u017eaja alkaloida, sli\u010dnog onome u velebilju (Atropa belladonna), ubla\u017euje bolove od gr\u010deva kod katara \u017eeluca (gastritis), samo sto je u krumpiru taj spoj znatno razrije\u0111en. On ne odstranjuje uzrok bolesti, ali u op\u0107em nastojanju na izlije\u010denju pru\u017ea vremensku mogu\u0107nost da se zelucana sluzniea funkcionalno oporavi i zatim ozdravi.<\/p>\n\n\n\n
Za vrijeme te \u00bbkure\u00ab treba izbjegavati hranu koja sadr\u017ei celulozu, a zalogaje dobro i dugo \u017evakati, da bi se sto bolje izmije\u0161ali sa slinom. Ka\u017eu da sok krumpira daje lijep, mladena\u010dki izgled, sto je posljedica prestanka gr\u010deva i bolova kod kroni\u010dnih bolesnika. Tome jo\u0161 pridonosi djelovanje kalijevih soli i C-vitamina koji se nalaze u soku.<\/p>\n\n\n\n
Neslana kasa ad kuhanog krumpira smanjuje \u0161e\u0107er u mokra\u0107i i pove\u0107ava izlu\u010divanja, odstranjuje suvi\u0161ak kiseline u \u017eelucu i tako \u0161titi od upale i \u010direva (gastritis – ulcus). U tu svrhu treba krumpirovu kasu u\u017eivati dulje vrijeme. Maze se uzimati s mlijekom, vrhnjem, jogurtom i sli\u010dnim. Kod kroni\u010dnog zatvora treba ujutro, za zajutrak, uzeti pe\u010deni krumpir s kavom, a za objed i ve\u010deru kuhani krumpir kao varivo ili kao kasu. Tre\u0107eg dana uslijedit ce obilna stolica, bez boli i gr\u010deva.<\/p>\n\n\n\n
Velika koli\u010dina kalija u krumpiru pospje\u0161uje izlu\u010divanje vode iz tijela, pa neslana kasa vidljivo poma\u017ee preoptere\u0107enom srcu; nestaju otoci tijela, osobito donjih udova.<\/p>\n\n\n\n
U\u017eivanje krumpira bez soli, vrhnja, maslaca ili masti ne deblja, Gojaznost nastaje tek ako se krumpiru dodaju masno\u0107e. Za debljanje se preporu\u010da kasa (pire) od 150 grama kuhanog krumpira, kojoj se doda 40 g maslaca i 60 g vrhnja. Promrzla mjesta ozeblih udova (congelatio, perniones) treba oblo\u017eiti toplom ka\u0161om od kuhana krumpira, a opekline (combustio) hladnom kasom od sirovog, naribanog krumpira: bol tada prestaje, a na ope\u010denom se mjestu ne stvaraju mjehuri ni rane.<\/p>\n\n\n\n
Ka\u0161a od sirovog naribanog krumpira, zbog bazi\u010dnog sadr\u017eaja, poma\u017ee kao oblog protiv reume i akutnog artritisa (upale zglobova) nastalog ad vlage i prehlade; u slu\u010daju upale plu\u0107a ili akutnog bronhitisa ta se kasa stavlja kao oblog oko prsiju. To poma\u017ee i protiv bolova u donjem trbuhu, pojave divljeg mesa, uboja, nagnje\u010denja i svih bolesti u kojima se odbacuje trulo tkivo.<\/p>\n\n\n\n
Kad se nariban sirov krumpir prelije vru\u0107om vodom, mo\u017ee slu\u017eiti kao kupka za ote\u010dena mjesta oboljela ad reume i gihta. Ta se mjesta mogu i oblagati ka\u0161om ad naribanog sirovog krumpira, u koju se, da namaz bude bolji, stavi vrlo mala mlijeka, vru\u0107eg za topli oblog onima koji bolje podnose toplo, a hladnog onima koji dobro reagiraju na hladno\u0107u. Za\u010dudno djelovanje, kome se ne mogu dugo opirati ni najte\u017ee otekline, posti\u017ee se izmjeni\u010dnim stavljanjem triju vrsta obloga kroz du\u017ee vrijeme, ita: prvi dan oblog od sirove krumpirove ka\u0161e, drugi dan oblog od zgnje\u010denog svje\u017eeg kelja, a tre\u0107i dan oblog ad ilova\u010de, razmu\u0107ene u odvaru ad preslice (Equisetum arvense), kome se doda malo maslinova ulja.<\/p>\n\n\n\n
Na ploske rezani krumpir, stavljen kao hladan oblog na \u010delo i sljepo\u010dnice, odstranjuje visoku temperaturu i glavobolju. A kad se ploskom sirova krumpira naribaju, ili izribanom ka\u0161om oblo\u017ee, mjesta na kozi zahva\u0107ena svrbe\u017eom i pe\u010denjem, ubrzo se nevolje uklone. Krumpirovo bra\u0161no, zapravo krumpirov \u0161krob (anylum solani), dobije se kad se kasa sirovog, izribanog krumpira dulje prelijeva hladnom vodom na nekom gu\u0161\u0107em situ. \u0160krob, te\u017ei da voda, pada na dno, pa kad se istalo\u017ei, a voda nad talogom izbistri, voda se baci, a talog ostavi isu\u0161iti na hladnom.<\/p>\n\n\n\n
Po\u0161to se skrutne, samelje se u sitan prah s kojim se, kao sastavnim dijelom, izra\u0111uju lijekovi u tabletama, mast za ispucale ruke ako se taj prah kuha s glicerinom. Kako se hranjivost krumpira temelji na \u0161krobu, on se kao hrana preporu\u010da te\u0161kim fizi\u010dkim radnicima, a oni koji rade umno neka ga jedu umjereno i obzirno, stavljaju\u0107i u njega nekoliko zrnaca kumina ili anisa.<\/p>\n\n\n\n
Najvi\u0161e vitamina o\u010duva se u krumpiru ako se kuha u kori, pa onda olju\u0161ti. Za hranu mora biti zreo, ne smije imati klice i biti zelen, jer je tada veoma otrovan. U doba klijanja i kad je kora zeleno obojena, jako se, naime, pove\u0107a koli\u010dina solanina, koji se u takvu stanju kuhanjem ne uni\u0161ti, pa nakon 1\u20142 sata, a gdjekad \u010dak poslije 8\u20149 dana, dolazi do te\u0161kih otrovanja. Oboljeli dobije jake gr\u010deve, povra\u0107a \u017eu\u010d, sadr\u017eaj \u017eeluca se oboji, stolica zatvori, postaje apati\u010dan i bezvoljan, prestaje osje\u0107ati bol i umire iscrpljen pri punoj svijesti.<\/p>\n\n\n\n
Doma\u0107ice to, na \u017ealost, ne shva\u0107aju dovoljno ozbiljno. Istina je da se krumpir kao hrana tro\u0161i tako mnogo da ili u slu\u010dajevim otrovanja morali biti svakodnevni, ali zahvaljuju\u0107i labilnosti solanina, koji se kuhanjem rastvara i gubi otrovnost, svedeni su na minimum.<\/p>\n\n\n\n
Krumpir se, dakle, jede zreo. Spremi li se za zimu, mo\u017ee se jesti samo dok ne proklija. Na toplom klijanje po\u010dne ranije, pa se zato sprema na hladnom mjestu. Ako se jede kad je ve\u0107 po\u010deo klijati, klice treba odstraniti, koru oguliti, a oka, odakle su klice izlazile, duboko izrezati i baciti, pa tek onda kuhati. Isto tako treba odrezati i baciti sve zelene dijelove, pa tek tada spremiti za jelo.<\/p>\n\n\n\n
Da ne pozeleni, treba ga saditi \u0161to dublje u zemlju, kako ne bi bio izlo\u017een svjetlu. Zbog toga ga i za zimu treba spremati u hladnim i tamnim podrumima, ili u trapu. Da je potreban oprez, pokazuje i to \u0161to stoka ne jede zelenu stabljiku i li\u0161\u0107e, kao ni klice krumpira i ostalih biljaka iz porodice solanacea, npr. paskvice (Solanum dulcamare), pomo\u0107nice (Solanum nigmm), ljoskavca (Physalis alkekengi), raj\u010dice (Solanum lylopersicum) itd..<\/p>\n\n\n\n
Krumpir pe\u010den s korom, u kojoj, uz ostalo, ima i vitamina B, jede se od njegova branja do sije\u010dnja, a kad po\u010dne klicanje, samo uz spomenute mjere opreza. Tada nema bojazni da \u0107e \u0161koditi ni kad je sirov.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nazivi biljke Familija: SolanaceaeNarodni: KrumpirLatinski: Solanum tuberosumLjekarski: nije u farmakopejiEngleski: PotatoNjema\u010dki: KartofelTalijanski: PatataFrancuski: La pomme de tere Nalazi\u0161te: Porijeklom je iz Amerike. Uzgaja se u vrtovima i na njivama. Opis: Nadzemna, oko 1,5 cm debela i 1 m visoka stabljika ima nepravilno peraste, porasto jajolike listove, s malim palisti\u0107ima na dnu peteljke. Cvjetovi bijele do […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":34586,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[521],"tags":[5093,1858,3454,2262,3453],"class_list":{"0":"post-10642","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-herbarium","8":"tag-herbarium","9":"tag-krumpir","10":"tag-potato","11":"tag-solanaceae","12":"tag-solanum-tuberosum"},"yoast_head":"\n