Prehrana i prevencija bolesti omiljene su teme brojnih \u010dasopisa \u0161irom svijeta. Islandski nutricionist Kris Gunnars analizirao je neke od njih i utvrdio – za mnoge \u2019istine\u2019 o masno\u0107ama i holesterolu ne postoji ni jedan ozbiljan nau\u010dni dokaz<\/p>\n\n\n\n
Islandski nutricionist Kris Gunnars, ina\u010de istra\u017eiva\u010d na Univerzitetu u Rejkjaviku, analizirao je niz savjeta o prehrani i sastavio listu najve\u0107ih la\u017ei, zabluda i mitova o masno\u0107ama i holesterolu koje razni \u010dasopisi godinama serviraju \u010ditaocima \u0161irom svijeta. Takvi su savjeti, po njegovom mi\u0161ljenju, naru\u0161ili zdravlje miliona ljudi, iako ni za jedan od njih nema ozbiljnih nau\u010dnih dokaza.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda \u0107e ova njegova lista devet najve\u0107ih la\u017ei o masno\u0107ama i holesterolu i vama pomo\u0107i da promijenite neke lo\u0161e prehrambene navike i rije\u0161ite se uvrije\u017eenih zabluda.<\/p>\n\n\n\n
Prisjetimo se 60-ih i 70-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a kad su mnogi nau\u010dnici vjerovali da su zasi\u0107ene masno\u0107e glavni uzrok bolesti srca jer su podizale nivo lo\u0161eg holesterola u krvi.<\/p>\n\n\n\n
Ta je ideja bila kamen temeljac nemasne dijete, a kad su tome dodani rezultati nekoliko lo\u0161ih studija i pogre\u0161nih politi\u010dkih odluka, popularna dijeta osvojila je kasnih 70-ih milione Amerikanaca koji su postali sudionici najve\u0107eg nekontroliranog eksperimenta u historiji, \u010dije posljedice trpe i danas jer epidemija gojaznosti koja je tada po\u010dela traje i danas, a uslijedila je i epidemija dijabetesa.<\/p>\n\n\n\n
Zbog preporuke da smanje unos masno\u0107a, ljudi su po\u010deli jesti manje zdravih namirnica poput mesa, maslaca i jaja, a vi\u0161e prera\u0111enu hranu s visokim udjelom \u0161e\u0107era i rafiniranih ugljikohidrata.<\/p>\n\n\n\n
Nutricionisti su imali zapa\u017een uspjeh i u demoniziranju jaja. To je vjerovatno najgori primjer kako se jedna od najzdravijih i nutritivno najvrednijih namirnica svijeta mo\u017ee pretvoriti u najnepo\u017eeljniju.<\/p>\n\n\n\n
Kad razmi\u0161ljate o jajima, zamislite se nad \u010dinjenicom da su hranjive tvari u jajetu dovoljne da se iz jedne oplo\u0111ene \u0107elije razvije cijelo pile. Nutricionisti su ranije vjerovali da jaja zbog visokog sadr\u017eaja holesterola uzrokuju bolesti srca. Me\u0111utim, istra\u017eivanja zapravo pokazuju da holesterol u prehrani ne pove\u0107ava lo\u0161 holesterol u krvi.<\/p>\n\n\n\n
Pri tome je zanemareno da su vitamini, minerali i druge hranjive tvari koje se nalaze u \u017eumanjku iznimno va\u017eni za zdravlje o\u010diju i mozga, a nutricionisti su savjetovali da se \u017eumanjak izbjegava.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od najve\u0107ih pogre\u0161aka u modernoj medicini odnosi se na fokusiranje na vrijednosti ukupnog i LDL holesterola u krvi kao pokazatelja rizika od sr\u010danog udara.<\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica je da su njihovi povi\u0161eni nivoi povezani s pove\u0107anim rizikom, ali cijela je slika puno slo\u017eenija.<\/p>\n\n\n\n
Ukupni holesterol zapravo uklju\u010duje i HDL (dobri) holesterol, pa LDL (lo\u0161i) holesterol ima vi\u0161e podtipova, razli\u010dite gusto\u0107e \u010destica, od kojih su male povezane s bolestima srca, a velike nisu…<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, istra\u017eivanja pokazuju da su zapravo ukupni i LDL holesterol slab pokazatelj rizika u odnosu na druge markere kao \u0161to su trigliceridi.<\/p>\n\n\n\n
Jedno je istra\u017eivanje provedeno na 231 986 pacijenata koji su se u bolnici lije\u010dili zbog bolesti srca, a pola njih zapravo je imala normalan nivo LDL holesterola! Studije su pokazale da visok holesterol mo\u017ee imati i za\u0161titnu ulogu te \u010dak kod starijih osoba smanjiti rizik od sr\u010danih bolesti. Preniske vrijednosti mogu biti povezane s pove\u0107anim rizikom od smrti od drugih uzroka, kao \u0161to su rak i samoubistvo.<\/p>\n\n\n\n
Zbog nekog vrlo \u010dudnog razloga, obra\u0111ena sjemena i biljna ulja postala su ‘zdrava hrana\u2019. Ljudi su ih po\u010deli koristiti i konzumirati prije stotinjak godina jer do tada nije postojala tehnologija njihove prerade. Ipak, prehrambeni \u2019genijalci’ shvatili su da su ona vrlo zdrava za ljude i sigurno bolja od \u2019opasnih zasi\u0107enih masti\u2019.<\/p>\n\n\n\n
Takva ulja, koje uklju\u010duju ona od soje, kukuruza i pamukova sjemena, vrlo su bogata omega-6 vi\u0161estruko nezasi\u0107enim masnim kiselinama, koje su \u0161tetne i mogu izazvati upale.<\/p>\n\n\n\n
Ova su ulja preporu\u010divale mnoge organizacije za za\u0161titu zdravlja, \u0161to je odli\u010dan primjer kako nas slijepo prakticiranje nutricionisti\u010dkih mudrosti mo\u017ee prerano otjerati u grob, napisao je Gunnars koji ka\u017ee da je njegova nau\u010dna misija \u201cspasiti svijet od pogre\u0161nih informacija i pseudonau\u010dnih savjeta o prehrani\u201c.<\/p>\n\n\n\n
I rat protiv zasi\u0107enih masno\u0107a izgubljen je jer se temeljio na lo\u0161im studijama koje su onda postale javna politika s katastrofalnim posljedicama.<\/p>\n\n\n\n
No, najgore je to \u0161to zdravstvene organizacije jo\u0161 uvijek nisu promijenile svoje stavove, unato\u010d tome \u0161to je u nekoliko posljednjih godina \u010dak 21 studija dokazala (me\u0111u kojima i jedna u koju je bilo uklju\u010deno 347.747 sudionika) da ne postoji dokaz da zasi\u0107ene masti pove\u0107avaju rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Trans-masti su nezasi\u0107ene masno\u0107e koje su hemijski modificirane da budu \u010dvrste i imaju dulji rok trajanja, a poznate su kao djelomi\u010dno hidrogenirane masti. Proces proizvodnje je odvratan, a uklju\u010duje visoki pritisak, visoku temperaturu, metalni katalizator i vodik pa je pitanje kako je neko mogao misliti da \u0107e ovako dobivene masti biti pogodne za prehranu ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, neke od glavnih zdravstvenih organizacija po\u010dele su zbunjivati ljude grupiraju\u0107i trans-masti i zasi\u0107ene masti u istu kategoriju nazivaju\u0107i ih \u2019lo\u0161im mastima\u2019.<\/p>\n\n\n\n
A dok su zasi\u0107ene masno\u0107e potpuno bezopasne, to ne vrijedi i za trans-masti koje mogu izazvati otpornost na inzulin, a i pove\u0107avaju rizik od bolesti srca.<\/p>\n\n\n\n
Mast jo ona fina mekana podloga ispod na\u0161e ko\u017ee zbog koje izgledamo mekano i svje\u017ee. Zato je konzumiranje masno\u0107e va\u017eno da bismo to odr\u017eali.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, vi ste ono \u0161to jedete, iako sve nije tako jednostavno, lako masti imaju vi\u0161e kalorija po gramu u usporedbi s proteinima i ugljikohidratima, namirnice s visokim udjelom masti vrlo su zasitne i te\u0161ko \u0107emo se od njih prejesti.<\/p>\n\n\n\n
U sklopu rata protiv zasi\u0107enih masti i maslac je postao nezdrava hrana pa je to bila prilika za proizvo\u0111a\u010de da kreiraju i reklamiraju njegovu repliku – margarin.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107ina margarina sadr\u017ee velike koli\u010dine prera\u0111enih biljnih ulja i trans-masti koje se dodaju u mje\u0161avinu. Te\u0161ko je zamisliti da je takav tvorni\u010dki obra\u0111en proizvod zdraviji od maslaca, koji je posve prirodan proizvod i ljudi su ga jeli stolje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n
Kada su savjeti o smanjivanju masno\u0107a kulminirali, proizvo\u0111a\u010di hrane uklonili su masno\u0107e iz nekih svojih proizvoda. No, nastao je veliki problem jer je prirodna hrana bez masti izgubila dobar okus. Onda su se dosjetili i dodali hrpu \u0161e\u0107era kao nadoknadu za nestalu mast.<\/p>\n\n\n\n
Zato je ve\u0107ina \u2019nemasne\u2019 hrane postala prebogata \u0161e\u0107erom i to je \u010dini \u0161tetnom. Ako hrana ima oznaku \u2019niske masno\u0107e\u2019, ili je \u2019dijetalna’ ili ‘lighf, onda \u0107ete na etiketi sastojaka vjerojatno na\u0107i \u0161e\u0107er, kukuruzni sirup i razne umjetne spojeve.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prehrana i prevencija bolesti omiljene su teme brojnih \u010dasopisa \u0161irom svijeta. Islandski nutricionist Kris Gunnars analizirao je neke od njih i utvrdio – za mnoge \u2019istine\u2019 o masno\u0107ama i holesterolu ne postoji ni jedan ozbiljan nau\u010dni dokaz Islandski nutricionist Kris Gunnars, ina\u010de istra\u017eiva\u010d na Univerzitetu u Rejkjaviku, analizirao je niz savjeta o prehrani i sastavio listu najve\u0107ih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11801,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[1],"tags":[415,11,1228],"class_list":{"0":"post-11800","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje","8":"tag-holesterol","9":"tag-izdvojeno","10":"tag-masnoca"},"yoast_head":"\n