{"id":16207,"date":"2014-10-25T02:06:55","date_gmt":"2014-10-25T01:06:55","guid":{"rendered":"http:\/\/narodnilijek.com\/web\/?p=16207"},"modified":"2017-11-08T12:41:58","modified_gmt":"2017-11-08T11:41:58","slug":"pomjera-se-granica-za-bebu-nije-kasno-ni-u-pedesetim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.narodnilijek.com\/web\/pomjera-se-granica-za-bebu-nije-kasno-ni-u-pedesetim\/","title":{"rendered":"Pomjera se granica, za bebu nije kasno ni u pedesetim uz pomo\u0107 VTO!"},"content":{"rendered":"

\"vantjelesnaSada se ra\u0111a druga generacija iz vantjelesne oplodnje: djeca majki koje su za\u010dete u epruveti. Pomjera se starosna granica za oplodnju, ka\u017ee profesor dr. Slobodan Radulovi\u0107<\/p>\n

Od kada je 25. jula 1978. godine u Engleskoj ro\u0111ena prva beba iz epruvete – Luiza Braun, metoda vantjelesnog oplo\u0111enja (VTO)<\/strong> pomogla je da na svijet do\u0111e vi\u0161e od osam miliona djece. U svjetu je samo u 2013. godini na ovaj na\u010din za\u010deto vi\u0161e od milion beba, a na na\u0161im prostorima preko 4.000.<\/p>\n

Za 36 godina, koliko se ova metoda usavr\u0161avala i napredovala u svakom smislu, stru\u010dnjaci su dostigli nivo od 45 posto uspje\u0161nosti, i o\u010dekuju da \u0107e za 20 godina mo\u0107i da rije\u0161e problem steriliteta kod gotovo 90 posto parova. Kod deset posto koji su nerje\u0161ivi slu\u010dajevi, postoje neke genetske promjene na koje ne mo\u017ee da se uti\u010de na dana\u0161njem stepenu razvoja medicine, ali \u0107e za 50 godina, vjerovatno, i ova prepreka biti savladana.<\/p>\n

Prije \u010detiri godine po\u010dela je da se ra\u0111a tzv. druga generacija vantjelesnog oplo\u0111enja, odnosno djeca majki koje su za\u010dete u epruveti. U Srbiji se proljetos tako rodio Luka. Njegova mama Aleksandra za\u010deta je vantjelesnom oplodnjom koju je uradio tim Specijalne ginekolo\u0161ke bolnice Beograd 1993. godine, a bebu je rodila iz trudno\u0107e koja je nastala spontano, pi\u0161e Kurir.rs<\/strong><\/a><\/p>\n

“Ro\u0111enje Luke pokazuje da su neosnovane predrasude da djeca ro\u0111ena vantjelesnom oplodnjom imaju lo\u0161ije biolo\u0161ke predispozicije od djece ro\u0111ene trudno\u0107om nastalom prirodnim putem”, obja\u0161njava profesor dr Slobodan Radulovi\u0107, ginekolog, direktor Specijane ginekolo\u0161ke bolnice Beograd. Tako\u0111er, jo\u0161 jednom je dokazano da \u010dinjenica da je osoba ro\u0111ena vantjelesnom oplodnjom uop\u0161te ne uti\u010de na reproduktivno zdravlje, odnosno da te osobe kasnije mogu da ostvare trudno\u0107u prirodnim putem.”<\/p>\n

\u0160ta je trenutno najaktuelnije u ovoj oblasti?<\/h2>\n

To su dvije grupe pacijenata – \u017eene starije od 40 godina i one koje imaju ve\u0107i broj neuspelih poku\u0161aja. Imamo posebne programe za pripremu i terapiju ovih \u017eena. Statisti\u010dki podaci pokazuju da je stanovni\u0161tvo u razvijenim zemljama sve starije, a \u017eene se sve kasnije odlu\u010duju da ra\u0111aju djecu zbog na\u010dina \u017eivota i karijere. Onda, vrlo \u010desto, kada odlu\u010de vi\u0161e ne mogu prirodnim putem da zatrudne, pa se priklju\u010duju programima VTO<\/strong>.<\/p>\n

\"trudnice\"<\/p>\n

\u0160ta se sve promjenilo u primjeni metode VTO?<\/h2>\n

Pomjerila se starosna granica za \u017eene sa 35 godina na 40-42, odnosno sve dok \u017eena ima svoje jajne \u0107elije<\/strong><\/a>, a mo\u017ee da se radi i sa doniranom \u0107elijom. Znatno se promjenio i na\u010din punktiranja jajnih \u0107elija. Patrik Stepto, ginekolog koji je zajedno sa Robertom Edvardsom uradio prvu uspe\u0161nu vantjelesnu oplodnju, prve jajne \u0107elije je dobio tako \u0161to je endoskopski u\u0161ao u trbuh i punktirao ih direktno sa jajnika, a danas mo\u017eemo da ih uzmemo bez ulaska u trbuh, samo uz kontrolu ultrazvukom.<\/p>\n

Da li se svi podvrgavaju istoj metodi oplodnje?<\/h2>\n

Ne, ima desetak metoda VTO<\/strong> koje se prilago\u0111avaju specifi\u010dnim problemima bra\u010dnog para. Recimo, metoda IVM – in vitro maturacije<\/strong>, kada se kod nekih \u017eena vade nezrele jajne \u0107elije i ostavljaju da sazriju van tijela 24 sata, pa se tek onda ide u proces oplodnje, primjenjuje se kod \u017eena koje ne smiju da primaju hormonsku stimulaciju, ili kod onih kod kojih se stvara veliki broj jajnih \u0107elija da ne bi do\u0161lo do komplikacija.<\/p>\n

Koliko je danas ova metoda uspje\u0161na?<\/h2>\n

Na po\u010detku smo imali oko 13% oplo\u0111enih jajnih \u0107elija<\/strong>, a danas vi\u0161e od 90%. Prihva\u0107enih trudno\u0107a bilo je nekada manje od 10 posto, a sada 40 do 45 posto u zavisnosti od grupe pacijenata. Sada treba da otkrijemo kako mo\u017eemo stimulativno da uti\u010demo na prihvatanje ve\u0107eg broja embriona<\/strong>.<\/p>\n

Ve\u0107 smo po\u010deli da ubacujemo nove ljekove, koji indirektno djeluju na pove\u0107anje tog procenta, ali jo\u0161 \u010dekamo neki ja\u010di pomak. Kada se bude otkrilo od \u010dega zavisi da li \u0107e se uba\u010deni embrion prihvati ili ne, i kada budemo mogli da djelujemo na to, to \u0107e definitivno pove\u0107ati nivo uspe\u0161nosti trudno\u0107a na 90 posto. Onda fakti\u010dki vi\u0161e ne\u0107ete imati nikakav problem da oplodite \u017eenu. Za 10 do 15 godina pita\u0107emo \u017eene da li ho\u0107e da im ubacimo samo jedan embrion ili ho\u0107e blizance, odnosno dva embriona.<\/p>\n

U kom procentu je problem steriliteta prisutan u svijetu?<\/h2>\n

Ra\u0161irenost metode u razvijenim zemljama govori o tome da je problem steriliteta<\/strong> u porastu svuda. U Danskoj se vi\u0161e od 12 posto od ukupnog broja djece ra\u0111a iz programa VTO, sa tendencijom stalnog rasta.<\/p>\n

\u0160ta uti\u010de na broj parova koji imaju ovaj problem?<\/h2>\n

Prvenstveno na\u010din \u017eivota, pretjerno kori\u0161\u0107enje hemikalija, od pesticida do konzervansa za hranu i otrova za borbu protiv insekata, i stres. Sve to uti\u010de na pove\u0107anje steriliteta, i \u0161to je interesantno, mnogo vi\u0161e negativno uti\u010de na mu\u0161karce, nego na \u017eene<\/strong>.<\/p>\n

Kada smo po\u010deli da radimo VTO<\/strong> od 10 parova kod devet smo radili zbog problema kod \u017eene, a sada je odnos pola-pola, sa tendencijom da \u0107e za 10 ili 20 godina sasvim sigurno biti prevaga androlo\u0161kog faktora.<\/p>\n

Postoje li i neki drugi dokazi za to?<\/h2>\n

Iz godine u godinu opada kvalitet sjemena<\/strong>, \u0161to dokazuje i \u010dinjenica da smo u posljednjih 30 godina tri puta mjenjali kriterijum \u0161ta je normalna sperma. Nekada je normalan nalaz bio kada se u mililitru sperme nalazi 30 miliona spermatozoida, pa smo onda prihvatili da to bude 20 miliona po mililitru, a prije nekoliko godina je zauzet stav da se normalnom spermom smatra uzorak u kome se nalazi vi\u0161e od 15 miliona spermatozoida.<\/p>\n

\u0160ta je budu\u0107nost VTO?<\/h2>\n

Nadam se da \u0107e vrlo brzo do\u0107i do razvoja arteficijalne materice<\/strong>. To je neka vrsta inkubatora gde \u0107e djete mo\u0107i da odraste, a predvi\u0111eno je da se u po\u010detku koristi samo kada se djete rodi u \u010detvrtom ili petom mjesecu. Kasnije \u0107e se primenjivati za sve one slu\u010dajeve kada \u017eena zbog neke bolesti nema svoju matericu.<\/p>\n

U kojoj fazi su ova istra\u017eivanja?<\/h2>\n

\u010ceka se samo na tzv. sinteti\u010dku krv, jer za funkcionisanje ovakvog sistema treba dosta krvi koju je nemogu\u0107e obezbediti na na\u010din kako se to radi od dobrovoljnih davaoca. Sinteti\u010dka krv je univerzalna, to je pra\u0161ak bjele boje u koji se dodaje destilovana voda i tako koristi za transfuziju. Testirana je pro\u0161le godine u Americi na oko 3.000 pacijenata, ali su se pokazali neki mali nedostaci. Me\u0111utim, samo je pitanje vremena kada \u0107e sintetska krv<\/strong> da za\u017eivi u svakodnevnoj primjeni, a vrlo brzo nakon toga, ve\u0107 poslje nekoliko mjeseci po\u010de\u0107e da se koriste i arteficijalne materice.<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 par \u010dlanaka na ovu temu<\/h2>\n