Poznato je da organizam obolio od jetrenih bolesti nema na raspolaganju toliko obrambenih i imunih tvari kao ina\u010de…<\/p>\n\n\n\n
Organizmu, koji je oslabio zbog oboljenja jetre, poma\u017eemo prirodnim antibioticima da svlada infekciju.<\/p>\n\n\n\n
Ne mo\u017eemo, me\u0111utim, izbje\u0107i sve infekcije. Prije svega smo izvrgnuti infekcijama s hranom i zrakom \u2014 osobito u velikim gradovima. Samo u jednom kubi\u010dnom centimetru zraka ima na tisu\u0107e klica i bakterija. Insekti tako\u0111er prenose zarazne bolesti. Poznati su osobito komar\u010di i muhe.<\/p>\n\n\n\n
Iako ni uz najve\u0107u brigu i opreznost ne mo\u017eemo izbje\u0107i sve infekcije, ipak se mo\u017eemo pobrinuti da nam tijelo raspola\u017ee dovoljnom protuobranom tako da mu bakterije ne mogu \u0161koditi. U biljkama koje sadr\u017ee eteri\u010dna ulja, pa u raznim aromati\u010dnim travama, nalaze se obrambene tvari protiv mnogih bakterija.<\/p>\n\n\n\n
Otkriv\u0161i antibiotike \u2014 penicilin, streptomicin, aureomicin i druge \u2014 posve sigurno smo dobili u ruke mo\u0107no sredstvo za borbu protiv bakterija. Daju\u0107i ih protiv raznih infekcija, osobito protiv tropskih bolesti, antibiotici su spasili mnoge \u017eivote.<\/p>\n\n\n\n
Mi dajemo antibiotike za svaku sitnicu koju bismo mogli i druga\u010dije lije\u010diti, npr. lake infekcije ili blage upale grla. U tome je upravo izvjesna opasnost za nas. Prvo, tijelo se nau\u010di na antibiotike, pa bakterije postanu otporne (rezistentne) i neosjetljive tako da su ti lijekovi bezvrijedni kad jednom zaprijeti prava opasnost.<\/p>\n\n\n\n
Drugo, crijevna flora brzo oslabi ili propadne. Kao \u0161to su nama za asimilaciju hrane u crijevima nu\u017ene bakterije, tako i biljke moraju imati za asimilaciju svoje hrane bakterijsku floru da bi dobro uspijevale. Soja ne\u0107e dobro roditi ako zemlju za sjetve ne oplemenimo posebnim bakterijama.<\/p>\n\n\n\n
Crnogori\u010dne \u0161ume ne bi uspijevale da u zemlji nema bakterija koje su im bezuvjetno nu\u017ene za \u017eivot. Tako je i s na\u0161im crijevima kojima tako\u0111er trebaju odre\u0111ene bakterije. Sa crijevnim bakterijama sudjeluju i bakterije mlije\u010dne kiseline, i stoga su nam korisne.<\/p>\n\n\n\n
Ako uzimamo spomenute antibiotike, moramo ra\u010dunati s tim da \u0107emo penicilinom, streptomicinom, aureomicinom i dr. o\u0161tetiti i vlastitu crijevnu floru. Najkorisnije su bakterije \u010desto najosjetljivije na antibiotike. Poslije primjene antibiotika uzmu u crijevima maha manje korisne bakterije koje mogu uzrokovati kroni\u010dnu upalu crijeva. Po\u0161to su bakterije uni\u0161tile vlastitu crijevnu floru, prodru u crijevo i mogu biti mnogo aktivnije, pa je \u010dovjek manje za\u0161ti\u0107en nego prije.<\/p>\n\n\n\n
Ako ponovno dadnemo takve sna\u017ene antibiotike, organizam na njih vi\u0161e ne reagira. Kasnije smo upravo u slu\u010daju ozbiljne bolesti nemo\u0107ni jer ostale, konzervativne metode, u takvim slu\u010dajevima manje poma\u017eu.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je bolesniku od jetara nu\u017ena posebna za\u0161tita, moramo organizmu pomagati s prirodnim antibioticima. Na taj na\u010din mo\u017eemo bez daljega za\u0161tititi oslabjeli organizam. To nije od \u017eivotne va\u017enosti samo za bolesti jetre, ve\u0107 i za tuberkulozu, rak i druge.<\/p>\n\n\n\n
Ako napravimo mje\u0161avinu s hrenom (Cochlearia armoracia), obi\u010dnim dragu\u0161cem (Nasturtium ofticinale), vrtnim dragu\u0161cem (gronica, Lepidium sativum) i dragoljubom (kapucinka, Tropaeolum maius). Tijelo \u0107e od redovnog uzimanja tih biljki postati mnogo otpornije i manje osjetljivo na katare i infekciozne bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Dragoljub (kapucinka) uni\u0161tava i \u017eivotinjske parazite. Ekstrakt se kapucinke pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisne u\u0161i i drugih \u017eivotinjskih parazita. Sva su opa\u017eanja govorila za to da ta biljka sadr\u017ei izvanredno djelotvornu tvar \u010dije su postojanje sada potvrdili najnoviji znanstveni rezultati.<\/p>\n\n\n\n
Obi\u010dni dragu\u0161ac i kapucinka osim antibiotika sadr\u017ee jo\u0161 i druge, mo\u017eda, mnogo djelotvornije tvari. Mo\u017eda antiparazitsko djelovanje dragu\u0161ca po\u010diva na djelotvornim principima koje nauka jo\u0161 nije otkrila. Obi\u010dan dragu\u0161ac pokazuje sli\u010dno djelovanje kao kapucinka. To potvr\u0111uju dugogodi\u0161nji pokusi s obi\u010dnim dragu\u0161cem koji raste osobito kraj gorskih izvora u Engadinu. Ako jedemo obi\u010dni dragu\u0161ac, uskoro osjetimo kako postajemo otporni protiv katara i uop\u0107e protiv zaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 bolji rezultati posti\u017eu se s jednom drugom, do sada posve neistra\u017eenom, biljkom. Radi se o vrsti li\u0161aja ili mahovine koja se zove Usnea. Detaljna su istra\u017eivanja pokazala da Usnea sadr\u017ei, kao i druge mahovine, dosta uglji\u010dnih hidrata, prema tome i \u0161kroba, pa da zbog toga ima prili\u010dnu hranjivu vrijednost. \u010cini se da tu osobinu iskori\u0161tavaju i divlje \u017eivotinje. Antibioti\u010dko djelovanje pove\u0107ava njihovu otpornost.<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to da se, dakle, izla\u017eemo opasnosti uzimaju\u0107i lijekove koji sna\u017eno djeluju i mogu imati jednu prednost, ali dvije \u0161tetne posljedice?<\/p>\n\n\n\n
Ako nam je priroda podarila hranjive biljke i planinske trave, koje nam daju korisne tvari, uvijek u pravom i zakonitom omjeru tako da nam ne mogu \u0161koditi, za\u0161to ih ne bismo upotrebljavali? Za\u0161to bismo se uop\u0107e izlagali bilo kakvim opasnostima!<\/p>\n\n\n\n
Prirodni antibiotici ne \u0161kode crijevnoj flori i ako se upotrebljavaju umjereno, organizam ne postaje rezistentan. Zato je za zdrave i bolesne, osobito za oboljele od raka, korisno jesti salate od obi\u010dnog dragu\u0161ca, gronice i dragoljuba (kapucinke).<\/p>\n\n\n\n
Sendvi\u010di se tako\u0111er daju lijepo prirediti s tom salatom. Salati od mrkve dodamo uvijek malo naribanog hrena tako da je ne samo ukusnija ve\u0107 i hranjivija. U\u017eivaju\u0107i stalno spomenuta jela, postat \u0107emo otporniji i manje osjetljivi na zarazne bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Ljekovita jela poma\u017eu organizmu da u isti mah uspje\u0161no svlada ve\u0107 nastalu infekciju. Kad bolest prestane i po\u0111emo opet u planine iznad 1500m visine, nipo\u0161to ne zaboravimo kako je korisno \u017evakati ari\u0161evu mahovinu.<\/p>\n\n\n\n
Idu\u0107a biljka s jednako mo\u0107nim djelovanjem je lopuh (repuh, Petasites officinalis). Od velike je va\u017enosti osobito za bolesnike oboljele od raka. Budu\u0107i da vrlo sna\u017eno djeluje, ne smijemo je upotrebljavati kao za\u010din.<\/p>\n\n\n\n
U \u0160vicarskoj je biljka prili\u010dno velika rijetkost i raste kraj potoka u planinskim udolinama. Ako ho\u0107emo biljku iskoristiti, uzimamo je kao preparat. Da bismo mogli svaki dan u\u017eivati to bilje na jednostavan na\u010din, na\u010dinjena je od svih tih biljki tinktura Petroconale. Ona sadr\u017ei: lopuh (repuh, Petasites officinalis), dragoljub (kapucinka, Tropaeolum maius), hren (Cochlearia armoracia), obi\u010dni dragu\u0161ac (Nasturtium officinale) i vrtni dragu\u0161ac (gronica, Lepidium sativum). Sli\u010dno je sastavljen i preparat Trocomare koji upotrebljavamo kao sol. Njime mo\u017eemo za\u010diniti sendvi\u010de, salate, priloge i juhe. Za\u010din ne smijemo kuhati jer kuhanje uni\u0161tava antibiotike i vitamine.<\/p>\n\n\n\n
Tko se do sada smijao u\u017eivanju prijesne hrane, sada \u0107e \u0161utjeti i malo razmisliti. Ako kuhanjem propadaju antibiotici, vitamini i druge osjetljive, mo\u017eda jo\u0161 nepoznate korisne tvari, onda je u\u017eivanje prijesne hrane doista opravdano. U na\u0161em slu\u010daju to su antibiotici koji bi nas mogli obraniti od zaraznih bolesti. Tkogod ima vlastiti vrt, uzgajat \u0107e za svakida\u0161nju upotrebu vrtni dragu\u0161ac, obi\u010dni dragu\u0161ac, dragoljub (kapucinku) i hren.<\/p>\n\n\n\n
Te biljke mo\u017eemo prirediti kao salatu, a mo\u017eemo ih sitno isjeckane dodati juhi, svje\u017eem kravljem siru ili sendvi\u010dima. Hren pobolj\u0161ava okus salati od mrkve, a mo\u017eemo ga dodati i drugim salatama. Kome je mrkva bila sladunjava, sada \u0107e mu prijati. Rado \u0107e je jesti i time osigurati nu\u017ene vitamine i antibiotike.<\/p>\n\n\n\n
Svakome tko se hrani prijesnim jelima i tko pravilno shva\u0107a va\u017enost prirodne prehrane, prije svega povr\u0107a, neka bude podsticaj drevna poslovica: “Za\u0161to lutati u daljine, gle, dobro le\u017ei tako blizu!”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Poznato je da organizam obolio od jetrenih bolesti nema na raspolaganju toliko obrambenih i imunih tvari kao ina\u010de… Organizmu, koji je oslabio zbog oboljenja jetre, poma\u017eemo prirodnim antibioticima da svlada infekciju. Ne mo\u017eemo, me\u0111utim, izbje\u0107i sve infekcije. Prije svega smo izvrgnuti infekcijama s hranom i zrakom \u2014 osobito u velikim gradovima. Samo u jednom kubi\u010dnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":16812,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[8,1],"tags":[75,170,22,187,4531,4530],"class_list":{"0":"post-16811","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-narodni-lijekovi","8":"category-zdravlje","9":"tag-imunitet","10":"tag-jetra","11":"tag-lijecenje","12":"tag-organizam","13":"tag-oslabljen","14":"tag-prirodni-antibiotici"},"yoast_head":"\n