{"id":17928,"date":"2015-09-20T09:17:46","date_gmt":"2015-09-20T08:17:46","guid":{"rendered":"http:\/\/narodnilijek.com\/web\/?p=17928"},"modified":"2023-12-11T15:19:51","modified_gmt":"2023-12-11T14:19:51","slug":"ova-biljka-je-ubica-svinjski-gigantski-korov-pronaden-i-kod-nas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.narodnilijek.com\/web\/ova-biljka-je-ubica-svinjski-gigantski-korov-pronaden-i-kod-nas\/","title":{"rendered":"OVA BILJKA JE UBICA: Svinjski gigantski korov prona\u0111en i kod nas!"},"content":{"rendered":"\n

Opasna i veoma agresivna biljka, koja je u Njema\u010dkoj progla\u0161ena kao najotrovnija biljaka, stigla je i u Bosnu i Hercegovinu, a toliko je otrovna da mo\u017ee da dovede do sljepila!<\/p>\n\n\n\n

Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum<\/span>), opasna i veoma agresivna biljka, koja je u Nema\u010dkoj progla\u0161ena kao najotrovnija biljaka, prona\u0111ena je i u Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko mjeseci pojavila se i u Ma\u0111arskoj, Hrvatskoj i Sloveniji.<\/p>\n\n\n\n

U Sloveniji je zabilje\u017eena u Ljubljani i okolini Maribora, gdje je vjerovatno izbjegla iz botani\u010dkog vrta. Zatim, u Bosni i Hercegovini zabilje\u017eena je u okolini Sarajeva i utvr\u0111eno je kako se ovdje nalazi vjerovatno ve\u0107 od 2007. godine. U Hrvatskoj je ova vrsta zabilje\u017eena na jednom nalazi\u0161tu u Me\u0111imurju, na obali rijeke Mure.<\/p>\n\n\n\n

Biljka Gigantski svinjski korov<\/h2>\n\n\n\n

Biljka iz porodice Apiaceae<\/strong> je porjeklom iz Kavkaza i sredi\u0161nje Azije. Ona mo\u017ee biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veli\u010dine, sli\u010dna je obi\u010dnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium<\/strong>), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj an\u0111eliki (Angelica archangelica<\/strong>). Fototoksi\u010dna je i smatra se \u0161tetnim korovom u mnogim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n

\n
\"HERAMANT-Azerbajain\"<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Ima lijepe bijele cvjetove<\/strong>, ali ako dospije u oko uslijediti \u0107e sljepilo<\/strong><\/span> koje se uglavnom ne mo\u017ee lije\u010diti. Ako je dotaknete, u po\u010detku je ko\u017ea crvena i po\u010dinje svrab. Tada se stvaraju mjehuri\u0107i u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubi\u010daste o\u017eiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Kako bi do\u0161lo do oporavka mogu\u0107 je i boravak u bolnici. U Njema\u010dkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, zabilje\u017eeno je oko 16.000 \u017ertava u jednoj godini.<\/p>\n\n\n\n

Dovoljno je samo dotaknuti list da bi se na tome mjestu pojavile rane sli\u010dne opeklinama, \u010dije se posledice trpe mjesecima, a na ko\u017ei trajno ostaje tamnocrvena fleka. Najgore je \u0161to je biljku te\u0161ko istrijebiti i zato ju je najbolje izbjegavati.<\/p>\n\n\n

\n
\"gigantski<\/figure>\n<\/div>\n\n\n

Odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubi\u010dastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su \u0161uplje i proizvode \u010dvrste \u010dekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Svaka ljubi\u010dasta mrlja na stabljici okru\u017eena je dla\u010dicama, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike.<\/p>\n\n\n\n

Mnoge strane biljke su uvedene u Englesku u 19. vijeku, uglavnom za za potrebe ukra\u0161avanja. Neke su postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim podru\u010djima. Sada je \u0161iroko rasprostranjena po cijelom Britanskom ostrvu naro\u010dito du\u017e rje\u010dnih obala. Tako\u0111er se pro\u0161irila u sjevero-isto\u010dnoj i sjevero-zapadnoj Americi i sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Kanadi. Jednako je opasna invazivna vrsta u Njema\u010dkoj, Francuskoj i Belgiji, koja ugro\u017eava lokalne vrste biljaka.<\/p>\n\n\n\n