Zahvaljuju\u0107i napretku medicine, ljudi danas \u017eive dulje. To ujedno zna\u010di i da moramo ulo\u017eiti vi\u0161e napora kako bismo odr\u017eali na\u0161 mozak u dobrom stanju.<\/p>\n\n\n\n
Dulji \u017eivotni vijek zna\u010dit \u0107e i \u010de\u0161\u0107u pojavu kognitivnih poreme\u0107aja poput Alzheimerove bolesti.<\/p>\n\n\n\n
Sre\u0107om, napredna tehnologija omogu\u0107ila je istra\u017eiva\u010dima da shvate kako mozak radi i \u0161to pogoduje njegovom odr\u017eanju. Tako danas znamo da mozak ‘voli’ hranu s visokom razinom antioksidansa, \u0161to uklju\u010duje borovnice, kelj i orahe.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er se zna da je mediteranska dijeta<\/strong> posebno dobra za mozak jer uklju\u010duje puno povr\u0107a, ribu, maslinovo ulje i crno vino.<\/p>\n\n\n\n I usvajanje nekih pona\u0161anja i navika tako\u0111er poma\u017eu va\u0161im sivim stanicama. Bez obzira imate li 25 ili 65 godina, ovi mali rituali pomo\u0107i \u0107e da va\u0161 mozak ostane u top formi:<\/p>\n\n\n\n U\u010destalost uspjeha zna\u010di vi\u0161e od veli\u010dine tih uspjeha, zato nemojte \u010dekati neki velik doga\u0111aj ili uspjeh na kojem biste si mogli \u010destitati.<\/p>\n\n\n\n B. J. Fogg, ravnatelj Persuasive Tch Laba na Sveu\u010dili\u0161tu Stanford, ka\u017ee kako bismo sami za sebe svaki dan trebali organizirati male proslave. Naime, va\u0161 mozak ne zna razliku izme\u0111u stvarnog napretka i zami\u0161ljenog napretka.<\/p>\n\n\n\n I napredak i nazadovanje imaju velik utjecaj na na\u0161e emocije. Stoga \u0161to se ranije tijekom dana budete osje\u0107ali uspje\u0161no, to uzbu\u0111enje pomo\u0107i \u0107e vam da ostvarite i stvarni uspjeh. Na primjer, neka produktivna jutarnja rutina mo\u017ee vas motivirati za ostatak dana. Kad smo sretni i ohrabreni, podi\u017ee se razina na\u0161e energije. S druge strane, kad smo depresivni ili tjeskobni, razina na\u0161e energije pada.<\/p>\n\n\n\n Prema neurologu Ettiennu van der Waltu, biti aktivan je jedan od najboljih na\u010dina za odr\u017eanje zdravlja mozga.<\/p>\n\n\n\n ‘Specifi\u010dni oblici vje\u017ebe pokazali su se jako dobrima za zdravlje mozga.’<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Jednostavno govore\u0107i, kad vje\u017ebamo, na\u0161e srce br\u017ee kuca, kisik sti\u017ee u mozak u ve\u0107oj koli\u010dini i stanice mozga se br\u017ee razvijaju. \u0160to vi\u0161e stanica mozga imamo, one lak\u0161e me\u0111usobno komuniciraju stvaraju\u0107i nove veze. Na kraju, na\u0161 mozak postaje efikasniji \u0161to zna\u010di i da bolje obavlja kognitivne zadatke.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje iz 2014. koje je provedeno Sveu\u010dili\u0161te Illinois, pokazalo je da djeca koja redovito vje\u017ebaju, imaju manje problema s pa\u017enjom i lak\u0161e eliminiraju neva\u017ene informacije kako bi se usredoto\u010dili na va\u017eno.<\/p>\n\n\n\n Da bi va\u0161 mozak radio bolje, dovoljno je samo 20-ak minuta vje\u017ebe dnevno.<\/p>\n\n\n\n Ba\u0161 poput mi\u0161i\u0107a u va\u0161em tijelu, i va\u0161 \u0107e mozak atrofirati ako ga ne koristite. To zna\u010di da je za dobru formu mozga, klju\u010dno njegovo kori\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n Tara Swart, predava\u010dica na glasovitom MIT-u, ka\u017ee kako je va\u017eno obratiti pa\u017enju i na ona podru\u010dja mozga koja nisu \u010desto u funkciji. Dobra vje\u017eba za mozak je poku\u0161ati nau\u010diti novi jezik, svirati neki instrument, pa \u010dak i nau\u010diti kako \u017eonglirati.<\/p>\n\n\n\n Kako bi osna\u017eio svoj mozak, autor James Altucher ka\u017ee kako poku\u0161ava svakog dana do\u0107i do neke nove ideje. On ovako opisuje svoj dnevni sistem: Uzmem svoj laptop, odem do lokalnog kafi\u0107a, \u010ditam ne\u0161to inspirativno 20-ak minuta. Zatim po\u010dnem zapisivati ideje koje mi padnu na pamet. Klju\u010d je napisati 10 ideja.<\/p>\n\n\n\n Ho\u0107ete li na kraju upotrijebiti te ideje ili ne\u0107ete, zapravo i nije va\u017eno. No glavno je da zadr\u017eite rutinu.<\/p>\n\n\n\n Majke su nam uvijek govorile da se ne dr\u017eimo pogrbljeno i to je zapravo jako dobar savjet. Uspravno dr\u017eanje pove\u0107ava energiju i popravlja raspolo\u017eenje i samopouzdanje. Kako je otkrila studija iz 2013., ako se dr\u017eite zgr\u010deno, u bespomo\u0107nom polo\u017eaju, tako \u0107ete se po\u010deti i osje\u0107ati. Istra\u017eivanje je tako\u0111er otkrilo i da se ljudi koji se dr\u017ee pogrbljeno \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e zato \u0161to stalno gledaju u svoj mobitel \u2013 ne\u0107e u tolikoj mjeri zauzimati za sebe.<\/p>\n\n\n\n Najbolji na\u010din da popravite raspolo\u017eenje i da se osje\u0107ate sna\u017enije je da svakih sat vremena provjerite u kakvom ste polo\u017eaju.<\/p>\n\n\n\n Postoji mnogo mitova i zabluda vezanih uz na\u010din na koji mobiteli utje\u010du na na\u0161 mozak. I dok se jo\u0161 puno istra\u017eivanja na tu temu mora obaviti, jedno je sigurno: plavo svjetlo koje emitiraju mnogi mobiteli naru\u0161ava san.<\/p>\n\n\n\n Kako ka\u017ee Tara Swart, va\u0161em mozgu treba \u0161est do osam sati \u010dvrstog sna kako bi bio u pravoj formi i kako bi se ‘o\u010distio’ od svih nepotrebnih stvari koje je prikupio tijekom dana. Iako se o tom procesu ‘\u010di\u0161\u0107enja’ mozga jo\u0161 ne zna dovoljno, Maiken Nedergaard iz Centra za translacijsku neuromedicinu Sveu\u010dili\u0161ta u Rochesteru, otkrio je postojanje skrivenih ‘spilja’ u mozgu koje se otvaraju kad smo u dubokom snu. Taj sistem ‘teku\u0107eg \u010di\u0161\u0107enja’ omogu\u0107uje izbacivanje nakupljenih neurotoksina kroz ki\u010dmeni stup.<\/p>\n\n\n\n Kako bi san bio \u0161to dublji, dobro je mobitel dr\u017eati podalje od glave kad spavate.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zahvaljuju\u0107i napretku medicine, ljudi danas \u017eive dulje. To ujedno zna\u010di i da moramo ulo\u017eiti vi\u0161e napora kako bismo odr\u017eali na\u0161 mozak u dobrom stanju. Dulji \u017eivotni vijek zna\u010dit \u0107e i \u010de\u0161\u0107u pojavu kognitivnih poreme\u0107aja poput Alzheimerove bolesti. Sre\u0107om, napredna tehnologija omogu\u0107ila je istra\u017eiva\u010dima da shvate kako mozak radi i \u0161to pogoduje njegovom odr\u017eanju. Tako danas […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":18515,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[1],"tags":[5466,1611,370,5464,5465],"class_list":{"0":"post-18514","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje","8":"tag-dobro-za-mozak","9":"tag-mediteranska-dijeta","10":"tag-mozak","11":"tag-treniranje-mozga","12":"tag-za-mozak"},"yoast_head":"\n\u010cestitajte si na malim pobjedama<\/h3>\n\n\n\n
Neka va\u0161e tijelo bude aktivno<\/h3>\n\n\n\n
Zaposlite ‘mi\u0161i\u0107e’ mozga<\/h3>\n\n\n\n
Sjednite uspravno<\/h3>\n\n\n\n
Ne spavajte s mobitelom u blizini glave<\/h3>\n\n\n\n