Od izbacivanja ugljikohidrata, \u0161e\u0107era ili masno\u0107a, preskakanja obroka i odre\u0111enih skupina namirnica, do rasprava o mlije\u010dnim proizvodima, preporuke o tome \u0161to bismo trebali jesti i kakvu dijetu dr\u017eati za uspje\u0161no mr\u0161avljenje mijenjaju se, \u010dini se, iz tjedna u tjedan.<\/p>\n\n\n\n
Uz niz zbunjuju\u0107ih i kontradiktornih informacija i gomilu razli\u010ditih dijeta, mnogi vi\u0161e nisu na\u010disto kakav program prehrane pratiti i ho\u0107e li od toga biti ikakve koristi. A epidemija debljine uzima sve vi\u0161e maha.<\/p>\n\n\n\n
No, prema svemu sude\u0107i, va\u017enije je \u0161to jedemo od ukupnoga kalorijskog unosa. Odgovor le\u017ei u na\u0161em probavnom traktu, njegovu donjem dijelu koji sadr\u017ei sto trilijuna mikroba. Svatko od nas ima jedinstven sklop mikroba, koji daleko nadma\u0161uju broj na\u0161ih stanica i gena, a njihova je funkcija da probavljaju hranu i pomognu nam da ostanemo zdravi.<\/p>\n\n\n\n
Nova istra\u017eivanja i moderne tehnologije omogu\u0107avaju znanstvenicima da otkriju kako, mijenjaju\u0107i na\u010din prehrane, mo\u017eemo omogu\u0107iti na\u0161im mikrobima da nas odr\u017eavaju vitkima, da izbjegnemo bolesti i alergije, \u010dak i da popravimo raspolo\u017eenje. Prihva\u0107anjem novih znanstvenih dokaza mo\u017eda bismo se kona\u010dno mogli osloboditi nekih mitova o prehrani u koje smo dosad vjerovali.<\/p>\n\n\n\n
Mr\u0161avljenje nije tako jednostavno kao \u0161to se tvrdi konceptom “unos kalorija protiv potro\u0161nje kalorija”, odnosno da \u0107emo smr\u0161avjeti ako potro\u0161imo vi\u0161e kalorija nego \u0161to smo ih unijeli hranom. Premda se uobi\u010dajeno smatra da su sve kalorije iste, to nije to\u010dno kad se govori o njihovu utjecaju na ljudsko tijelo. Istra\u017eivanja pokazuju kako djelovanje mikroba u na\u0161oj probavi i njihova interakcija s na\u0161im genima uvjetuje kako probavljamo i koristimo hranu. To zna\u010di da dvoje ljudi mogu jesti identi\u010dnu koli\u010dinu kalorija i to\u010dno na isti na\u010din vje\u017ebati, ali ne\u0107e jednako mr\u0161avjeti ili dobivati na te\u017eini.<\/p>\n\n\n\n
Vje\u017ebanje ima veliki pozitivan utjecaj na srce, raspolo\u017eenje i op\u0107enitu dobrobit, ali ne zna\u010di nu\u017eno da \u0107e pomo\u0107i u mr\u0161avljenju. Savjet da se jede manje i vje\u017eba vi\u0161e danas se smatra zastarjelim i u ve\u0107ini slu\u010dajeva neuspje\u0161nim. Nerijetko vje\u017ebanje mo\u017ee dovesti do pove\u0107anja te\u017eine jer je tijelo programirano da se adaptira i kompenzira dodatni napor. Puno se te\u017ee rije\u0161iti masno\u0107a nego mi\u0161i\u0107a, za to moramo potro\u0161iti pet puta vi\u0161e energije.<\/p>\n\n\n\n
Ali to, naravno, ne zna\u010di da ne trebamo vje\u017ebati. Istra\u017eivanja sasvim jasno pokazuju da nas fizi\u010dka aktivnost i dobra forma \u010dine zdravijima i produ\u017eavaju nam \u017eivot. Dakle, treba biti aktivan, ali ne treba o\u010dekivati da \u0107emo samo tako izgubiti vi\u0161ak kilograma.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od prehrambenih trendova jest da se pretilost mo\u017ee izlije\u010diti izbacivanjem iz prehrane jedne od skupina namirnica. To je dovelo do brojnih popularnih priru\u010dnika koji zagovaraju eliminaciju neke od glavnih skupina tvrde\u0107i da je ba\u0161 ona na\u0161 glavni neprijatelj. To uklju\u010duje zabranu konzumiranja mlijeka, mlije\u010dnih i mesnih proizvoda, \u017eitarica, namirnica koje sadr\u017ee gluten, zasi\u0107enih masno\u0107a, svih \u0161e\u0107era ili ugljikohidrata… Nije nikakvo \u010dudo da nam ni\u0161ta nije jasno, pra\u0107enje bilo kojeg od tih popularnih programa gotovo je nemogu\u0107e dulje vrijeme, a najnovija istra\u017eivanja pokazuju koliko opasno mo\u017ee biti potpuno izbaciti odre\u0111ene namirnice iz prehrane.<\/p>\n\n\n\n
Naime, mnogima od nas prehrana se temelji na prera\u0111enoj hrani, \u0161to zna\u010di da probavljamo tek 10 do 20 razli\u010ditih prehrambenih sastojaka tijekom godine. To je velika razlika u odnosu na na\u0161e pretke, lovce \u2013 sakuplja\u010de, za koje se procjenjuje da su konzumirali oko 500 vrsta biljaka i \u017eivotinja tijekom godine, zahvaljuju\u0107i \u010demu su imali gotovo dvostruko vi\u0161e vrsta mikroba nego \u0161to ih mi imamo, a raznovrsnost mikroba klju\u010dna je za na\u0161e zdravlje. Slaba raznolikost mikroba temelj je za pretilost i dijabetes, ali i cijeli niz “zapadnja\u010dkih bolesti” poput alergija, autoimunih bolesti i sindroma nadra\u017eenog crijeva.<\/p>\n\n\n\n
Jedno od naj\u010de\u0161\u0107e citiranih zlatnih pravila zdrave prehrane jest ono kako je doru\u010dak najva\u017eniji dnevni obrok, a zapravo se najve\u0107im dijelom radi tek o marketin\u0161kom triku proizvo\u0111a\u010da raznih pahuljica i sli\u010dnih proizvoda kako bi pove\u0107ali prodaju. Dio iste dogme je i kako bismo trebali \u010desto pomalo jesti kako bismo izbjegli nagli porast i pad \u0161e\u0107era u krvi, \u0161to nas tjera da jedemo vi\u0161e. U oba slu\u010daja radi se o nutricionisti\u010dkim mitovima za koje nema \u010dvrstih dokaza.<\/p>\n\n\n\n
Zapravo se dokazalo kako kratkotrajni post mo\u017ee pomo\u0107i gubitku te\u017eine jer stimulira prijateljske mikrobe, budu\u0107i da vrijeme u kojemu ne probavljamo hranu daje na\u0161im mikrobima priliku da o\u010diste stijenke crijeva i omogu\u0107e razvoj vi\u0161e vrsta mikroba kad sljede\u0107i put ne\u0161to budemo jeli. To je mo\u017eda razlog za\u0161to se dijete s povremenim postom, poput popularne 5:2 dijete, pokazuju uspje\u0161nima.<\/p>\n\n\n\n
A istra\u017eivanja pokazuju kako produljenje vremena kad ne jedemo od no\u0107nih sati sve do kasnog jutra ili ru\u010dka ima jednake pozitivne efekte na gubitak te\u017eine. Klju\u010d je u tome da trebamo slu\u0161ati svoje tijelo. Ako nam je potreban doru\u010dak, onda ga treba jesti i izabrati ne\u0161to od namirnica koje su dobre za probavu, poput punomasnog jogurta i bobi\u010dastog vo\u0107a, a ako osje\u0107ate da vam doru\u010dak nije potreban, to zna\u010di da zaista nije i ne treba se prisiljavati na taj obrok.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvena istra\u017eivanja sve vi\u0161e se okre\u0107u protiv tvrdnje da su masno\u0107e lo\u0161e. Pokazuje se da konzumacija pravih masno\u0107a mo\u017ee pridonijeti zdravlju i bujanju mikroba, pa se sada preporu\u010duje konzumirati punomasne verzije mlije\u010dnih proizvoda. One mo\u017eda imaju vi\u0161e kalorija od manje masnih opcija, ali manje masno\u0107e u stvarnosti \u010desto zna\u010di puno \u0161e\u0107era zajedno s emulgatorima, kemijskim spojevima i drugim sastojcima koji unose poreme\u0107aj u rad mikroba.<\/p>\n\n\n\n
Nedavno petogodi\u0161nje istra\u017eivanje pratilo je 7000 \u0160panjolaca, od kojih je jedan dio konzumirao mediteransku prehranu s malo masno\u0107a, a drugi dio bio je na mediteranskoj prehrani s masno\u0107ama, uklju\u010duju\u0107i punomasni sir i jogurt, te ora\u0161aste plodove i maslinovo ulje. Istra\u017eivanje je pokazalo za tre\u0107inu manje sr\u010danih bolesti, mo\u017edanih udara, dijabetesa i raka dojke u skupini s punomasnom prehranom, a osobe u toj skupini \u010dak su i izgubile na te\u017eini. Nepasterizirani sir i punomasni jogurt ili kefir pona\u0161aju se kao turisti u na\u0161oj probavi, bakterije koje sadr\u017ee stimuliraju ostatak zajednice, koji postaje zdraviji, raznolikiji i pobolj\u0161ava na\u010din na koji razgra\u0111ujemo hranu.<\/p>\n\n\n\n
Pretjerana upotreba antibiotika, \u0161to stvara otpornost na te lijekove, jedna je od najve\u0107ih briga dana\u0161nje medicine, a osim toga, svaka doza antibiotika je kao bacanje atomske bombe u probavni sustav. Oni ubijaju lo\u0161e bakterije zbog kojih smo bolesni, ali uni\u0161tavaju i prijateljske bakterije, koje su nam potrebne da bismo bili zdravi. Ako moramo piti antibiotike, trebalo bismo u isto vrijeme, i jo\u0161 neko vrijeme nakon toga, konzumirati probiotike, koji poma\u017eu oporavku probavnog sustava i \u0161tite od infekcija.<\/p>\n\n\n\n
Nema nikakve zamjene za zdravu prehranu, pa uz probiotike treba jesti i prebiotike, poput poriluka, luka, \u010de\u0161njaka, arti\u010doka i \u0161paroga, koji sadr\u017ee vlakna koja mi ne mo\u017eemo probaviti, ali na\u0161i mikrobi mogu. Jo\u0161 jedan vrlo bitan sastojak su polifenoli, biljni kemijski spojevi koji poma\u017eu rast dobrih bakterija i blokiraju one lo\u0161e, a nalaze se u gro\u017e\u0111u, bobi\u010dastom vo\u0107u, naru, kavi, zelenom \u010daju, crnom vinu i tamnoj \u010dokoladi.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, klju\u010d je u raznovrsnoj prehrani, osobito u vo\u0107u i povr\u0107u. \u0160to raznovrsnije, to bolje \u2013 za zdravlje, dugovje\u010dnost i gubitak vi\u0161ka kilograma.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od izbacivanja ugljikohidrata, \u0161e\u0107era ili masno\u0107a, preskakanja obroka i odre\u0111enih skupina namirnica, do rasprava o mlije\u010dnim proizvodima, preporuke o tome \u0161to bismo trebali jesti i kakvu dijetu dr\u017eati za uspje\u0161no mr\u0161avljenje mijenjaju se, \u010dini se, iz tjedna u tjedan. Uz niz zbunjuju\u0107ih i kontradiktornih informacija i gomilu razli\u010ditih dijeta, mnogi vi\u0161e nisu na\u010disto kakav program […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":19771,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[6],"tags":[247,240,6055],"class_list":{"0":"post-19770","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-dijeta-i-mrsavljenje","8":"tag-ishrana-2","9":"tag-mrsavljenje","10":"tag-nutricionisti"},"yoast_head":"\n