{"id":19833,"date":"2021-02-17T13:30:00","date_gmt":"2021-02-17T12:30:00","guid":{"rendered":"http:\/\/narodnilijek.com\/web\/?p=19833"},"modified":"2021-02-18T15:17:35","modified_gmt":"2021-02-18T14:17:35","slug":"anksioznost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.narodnilijek.com\/web\/anksioznost\/","title":{"rendered":"Lije\u010denje anksioznosti prirodnim lijekovima"},"content":{"rendered":"\n

Anksioznost<\/strong> se definira kao osje\u0107aj nelagode, op\u0107e napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike, straha te iracionalnog lo\u0161eg predosje\u0107aja. Anksioznost nije isto \u0161to i strah<\/strong><\/a>, iako se ova dva koncepta \u010desto mije\u0161aju. Strah je emocija koja se razvije kada osoba procijeni neku opasnost u okolini (npr. napad od druge osobe), te slu\u017ei mobilizaciji snaga \u2013 kako fiziolo\u0161kih (ubrzan rad srca, mi\u0161i\u0107na tenzija, ote\u017eano disanje), tako i psiholo\u0161kih \u2013 a koje joj mogu pomo\u0107i u toj opasnosti. Rezultat straha su strategije suo\u010davanja: borba, bijeg ili zamrzavanje.<\/p>\n\n\n\n

Anksioznost bi trebala dobiti va\u017enije mjesto u istra\u017eivanjima mentalnog zdravlja, ona je puno \u010de\u0161\u0107a nego se misli, ka\u017ee globalna analiza posve\u0107ena tom poreme\u0107aju, pi\u0161u mediji…<\/p>\n\n\n\n

Anksioznost se pak javlja ili kod zami\u0161ljanja tj. predvi\u0111anja napada u budu\u0107nosti (mogu\u0107i napad dok hodamo ulicom), ili kod nenamjernog preuveli\u010davanja stvarnih prijetnji te je paraliziraju\u0107a za osobu. Traumatska iskustva koja dovode do jakog naru\u0161avanja psihi\u010dkog integriteta osobe, mogu uzrokovati pojavu akutne reakcije na stres i posttraumatskog stresnog poreme\u0107aja (PTSP), ukoliko se blagovremeno ne interveni\u0161e.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta je anksioznost<\/h2>\n\n\n\n

Anksioznost je poreme\u0107aj, ili ta\u010dnije, problem psihi\u010dkog funkcioniranja. Anksiozni ljudi precijenjeno do\u017eivljavaju opasnost i neke uobi\u010dajene stvari, koje objektivno ne zaslu\u017euju toliko pa\u017enje te dobiju epitet prevelike opasnosti. Zbog toga ljudi pate i imaju psihi\u010dkih problema. Briga postaje glavna misao, opsesija, pa po\u010dnu da \u017eive u tom za\u010daranom krugu brige. Realno je postojanje mogu\u0107nosti te\u0161kih \u017eivotnih situacija ili bolesti, ali ako postoji pretjerana briga da \u0107e se one desiti, onda to prelazi u poreme\u0107aj. <\/p>\n\n\n\n

Normalna reakcija bila bi briga o tim te\u0161kim situacijama u trenutcima kada i ako uistinu do\u0111e do njih. I tada se ne mogu \u010desto okolnosti promijeniti, ali zasigurno je od pomo\u0107i promjena u sagledavanju stvari i prihva\u0107anju okolnosti onakvima kakve jesu. \u017dene su dvaput pogo\u0111enije od mu\u0161karaca, vjerovatno zbog hormonskih promjena, ve\u0107e izlo\u017eenosti stresu ili tradicionalne brige za djecu. <\/p>\n\n\n\n

Ljudi s kroni\u010dnim bolestima posebna su rizi\u010dna skupina. Primjerice, 32 % ljudi s multiplom skelerozom ima anksiozni poreme\u0107aj, kao i 15-23 % pacijenata oboljelih od raka.<\/p>\n\n\n\n

Trudnice pred poro\u0111aj te \u017eene koje su netom rodile posebno su izlo\u017eene jednom od oblika anksioznog poreme\u0107aja, opsesivno-kompulzivnom poreme\u0107aju.<\/p>\n\n\n\n

Simptomi anksioznosti<\/h3>\n\n\n\n


Anksioznost ili tjeskoba je \u010desto rezultat spoznavanje subjektivne procjene li\u010dnih snaga i okoline. Naj\u010de\u0161\u0107i tjelesni simptomi anksioznosti su:<\/p>\n\n\n\n