Iako je identifikovano vi\u0161e od 20 gena koji mogu da se dovedu u vezu s debljinom, zna se da se naslije\u0111uje samo sklonost ka gojaznosti. Svakog dana iz medicine sti\u017eu potvrde da se neka bolest naslije\u0111uje u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, otkrivaju se geni odgovorni za preno\u0161enje bolesti u jednoj porodici, ali, s druge strane, sve vi\u0161e se izdvaja medicinski stav da se neke bolesti, iako nasljedne, ne moraju obavezno dobiti, odnosno da se naslije\u0111uju samo sklonosti ka oboljenju.<\/p>\n\n\n\n
Zdravim na\u010dinom \u017eivota, \u010de\u0161\u0107im i redovnim kontrolama ili sistematskim pregledima, kojima bi se eventualna bolest otkrila u \u0161to ranijem obliku, ona se mo\u017ee potpuno izbje\u0107i ili bar umanjiti njene posljedice.<\/p>\n\n\n\n
U medicini je prihva\u0107en aktivan stav, bilo da je rije\u010d o naslije\u0111ivanju gojaznosti, zdravstvenih problema s venama ili ozbiljnih bolesti srca, dijabetesa ili raka. Ali u svakodnevnom \u017eivotu jo\u0161 uvijek se, na primjer, za gojaznost, naj\u010de\u0161\u0107e kao opravdanje isti\u010du naslije\u0111eni geni. Dokazano je da je, u zavisnosti od tipa gojaznosti, naslije\u0111e krivo od 30 do 70 posto slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n
Identifikovano je vi\u0161e od 20 gena koji mogu da se dovedu u vezu s promjenama masnih depoa u organizmu \u010dovjeka. U stvari, naslje\u0111uje se sklonost ka gojaznosti, a ne gojaznost kao takva. Ljekari koji se bave bolestima krvnih sudova isti\u010du zna\u010daj naslije\u0111a u ovoj oblasti. Naslije\u0111eni slabi krvni sudovi su sve ve\u0107i faktor rizika, pa je ovo jedan od razloga \u0161to se starosna granica u slu\u010daju mo\u017edanog udara spu\u0161ta ka mla\u0111em \u017eivotnom dobu.<\/p>\n\n\n\n
Uticaj naslije\u0111a kod bolesti srca i krvnih sudova nije dokazan, ali je nepobitno da uz debljinu, \u0161e\u0107ernu bolest, previ\u0161e masti u krvi, pu\u0161enje, stres, depresiju i sjedela\u010dki na\u010din \u017eivota, naslije\u0111e postaje vrlo zna\u010dajan faktor rizika. U porodicama u kojima je ve\u0107 neko umro od infarkta srca ili \u0161loga va\u017eno je zabraniti pu\u0161enje i uvesti obaveznu rekreaciju. Kada su u pitanju bolesti vena, ljekari tako\u0111e prihvataju zna\u010daj naslije\u0111a. <\/p>\n\n\n\n
Dovoljno je da jedan roditelj ima probleme s venama, pa da ovaj problem bude izra\u017een kod dje\u010daka u 25, a kod djevoj\u010dica u 60 posto slu\u010dajeva. Prvi znaci slabih vena ispoljavaju se ve\u0107 u mladosti, kada se dijete ili mlad \u010dovjek \u017eali na te\u017einu u nogama i njihovo oticanje poslije du\u017eeg stajanja. Na gene se u ovom slu\u010daju te\u0161ko mo\u017ee uticati pa ljekari savjetuju \u0161to vi\u0161e kretanja, \u0161etnje, plivanja, vo\u017enje bicikla, ali i no\u0161enje elasti\u010dnih \u010darapa kojima se pobolj\u0161ava cirkulacija venske krvi. Savjetuje se i izbjegavanje sun\u010danja, a posebnu pa\u017enju treba pokloniti tjelesnoj te\u017eini.<\/p>\n\n\n\n
Dokazan uticaj gena najo\u010ditiji je u porodicama s \u0161e\u0107ernom bole\u0161\u0107u. Dok kod dijabetesa tipa jedan geni mogu ukazati na njegovu pojavu, dotle kod inzulin nezavisnog, ili dijabetesa tipa dva, ova bolest mo\u017ee biti potpuno otklonjena ili odlo\u017eena za duboku starost. Zato je dobro znati da debele osobe pove\u0107avaju rizik od nastanka dijabetesa za 20 posto. Vi\u0161e su ugro\u017eene \u017eene koje su u doba trudno\u0107e imale pove\u0107ane vrijednosti \u0161e\u0107era u krvi i koje su rodile bebu te\u017eu od 4,5 kilograma. Poslije trudno\u0107e ove \u017eene treba da budu svjesne rizika i da brinu o svojoj te\u017eini, ali i o kretanju i izlo\u017eenosti stresu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako je identifikovano vi\u0161e od 20 gena koji mogu da se dovedu u vezu s debljinom, zna se da se naslije\u0111uje samo sklonost ka gojaznosti. Svakog dana iz medicine sti\u017eu potvrde da se neka bolest naslije\u0111uje u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, otkrivaju se geni odgovorni za preno\u0161enje bolesti u jednoj porodici, ali, s druge strane, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3613,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[1],"tags":[197,1386,942,967,1394,19],"class_list":{"0":"post-3612","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje","8":"tag-bolesti","9":"tag-geni","10":"tag-gojaznost","11":"tag-istrazivanje","12":"tag-nasljedne-bolesti","13":"tag-zdravlje-2"},"yoast_head":"\n