U \u017eivotu biljke, klijanje predstavlja trenutak iznimne vitalnosti i bu\u0111enja energije. Sjemenka, koja nakon dugog perioda mirovanja dolazi u uvjete pogodne za novu \u017eivotnu fazu, aktivira se i zapo\u010dinje svoje putovanje prema povr\u0161ini zemlje, danjem svjetlu i zraku. U vrijeme klijanja, u zdravoj sjemenki aktiviraju se razli\u010diti metaboli\u010dki putevi. Dio sadr\u017eaja \u0161e\u0107era pretvara se u vitamin C, koji slu\u017ei kao antioksidans i \u0161tit od \u0161tetnih utjecaja koji prijete u novom okoli\u0161u. Tako\u0111er, zapo\u010dinje sinteza razli\u010ditih enzima, od kojih su mnogi nu\u017eni u metabolizmu kisika koji je klici va\u017ean u svijetu nad zemljom…<\/p>\n\n\n\n
Usporedbom nutritivnih vrijednosti jednake koli\u010dine sjemenki, klica i povr\u0107a odnosno \u017eitarica dolazimo do zapanjuju\u0107ih spoznaja. Klice imaju znatno vi\u0161i udio vitamina C od sjemenki, pa \u010dak i od povr\u0107a ili \u017eitarica u koje bi se tek trebale pretvoriti. Njihova je energetska vrijednost ni\u017ea nego sjemenki. Ujedno, sadr\u017ee vi\u0161i udio proteina, vitamina B skupine i \u017eeljeza od povr\u0107a ili \u017eitarica.<\/p>\n\n\n\n
Klice su bez sumnje dragocjena namirnica koja nije toliko \u010desta na na\u0161im stolovima. Ipak, kako bi u\u017eivali u svim blagodatima ovih, mnogima novih i egzoti\u010dnih namirnica, valja se pridr\u017eavati korisnih uputa o klijanju, \u010duvanju i pripremi. Klice moraju biti sasvim svje\u017ee i treba ih \u010duvati u hladnjaku. Mogu\u0107e ih je kupiti svje\u017ee ili konzervirane, a ali i uzgojiti kod ku\u0107e, a pritom se treba strogo pridr\u017eavati uputstava kako bi doista uzgojili klice s adekvatnim nutritivnim i zdravstvenim karakteristikama.<\/p>\n\n\n\n
I medicinski i nutritivno gledano, klice imaju dugu povijest primjene. Postoje zapisi kako su lijecni\u010di u drevnoj Kini prepoznali i propisivali klice za lije\u010denje raznih poreme\u0107aja, \u010dak prije pet tisu\u0107a godina. Klice se od tog vremena spominju kao u\u010destala namirnica Amerikanaca s orijentalnim porijeklom, sve do dana\u0161njih dana. Iako se prednosti klijanja opisuju jo\u0161 u Bibliji, u Knjizi o Danielu, zapadnja\u010dki orijentiranom svijetu trebala su stolje\u0107a dok nisu prepoznate prednosti konzumiranja klica.<\/p>\n\n\n\n
Postoji legenda da su moreplovci predvo\u0111eni Jamesom Cook-om u 18. stolje\u0107u, koji su bolovali od skorbuta (bolest izazvana nedostatkom vitamina C), svoj spas i izlje\u010denje prona\u0161li u hrani bogatoj vitaminom C \u2013limunu, lajmu i raznovrsnim klicama. Bri\u017enim i redovitim uzgojem klica, mornari su si osiguravali siguran i prakti\u010dan izvor vitamina C.<\/p>\n\n\n\n
Zapadnjacima su klice postale privla\u010dne tek u posljednjih tridesetak godina. Tijekom Drugog Svjetskog rata, interes za klicama u SAD-u pobudio je \u010dlanak dr. Clivea M. McKay-a, profesora nutricionizma s Cornell University, u kojemu je napisao: \u201eTra\u017ei se! Povr\u0107e koje raste u svim klimatskim uvjetima, konkurira mesu po nutritivnoj vrijednosti, sazrijeva 3-5 dana, mo\u017ee se saditi bilo koji dan u godini, ne zahtjeva ni tlo niti sunce, posramljuje raj\u010dicu sadr\u017eajem vitamina C, nema otpada prilikom pripreme, a kuhano je u trenutku.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Dr. McKay u svojem je \u010dlanku govorio o sojinim klicama. Zajedno sa timom suradnika, dr. McKay posvetio je godine istra\u017eivanju zapanjuju\u0107ih svojstava proklijalih sojinih zrna.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanja provedena na nekoliko ameri\u010dkih sveu\u010dili\u0161ta iznjedrila su rezultate o nutritivnim prednostima klica. Otkriveno je da klice zadr\u017eavaju vitamine B kompleksa sadr\u017eane u sjemenkama, a vi\u0161estruko pove\u0107avaju sadr\u017eaj vitamina A i vitamina C. Iako se pove\u0107anje sadr\u017eaja vitamina doga\u0111a nau\u0161trb udjela drugih nutrijenata, brojke su impresivne; prosje\u010dno 300 postotni porast sadr\u017eaja vitamina A i 500 \u2013 600 postotni porast sadr\u017eaja vitamina C. Nadalje, u procesu klijanja, \u0161krob se pretvara u jednostavne \u0161e\u0107ere, \u0161to \u010dini klice lak\u0161e probavljivima, i daje im poseban, slatkast okus.<\/p>\n\n\n\n
Klice, odnosno sjemenke i grahorice u fazi germinacije, vrlo je jednostavno proizvesti. Ne treba im klasi\u010dno tlo, ili zemlja, potrebno im je samo stvoriti adekvatne temperaturne i vla\u017ene uvjete. Za klijanje je potrebno dva do sedam dana, ovisno o vrsti sjemenke ili grahorice koja se koristi. Naju\u010destalije se koriste klice alfa alfa, ali i sojine, p\u0161eni\u010dne, je\u010dmene ili klice graha. Zapravo, klijati mogu najraznovrsnije biljne vrste, primjerice grahorice (soja, grah, alfa alfa), \u017eitarice (p\u0161enica, kukuruz, je\u010dam), kupusnja\u010de (brokula, rotkva, goru\u0161ica), biljke iz obitelji luka (luk, vlasac).<\/p>\n\n\n\n
Klice \u017eitarica sadr\u017ee biljne bjelan\u010devine, bogate su vitaminom E, vitaminima B skupine, \u017eeljezom, magnezijem, kalijem, te mikroelementima. Tijekom klijanja pove\u0107avaju svoju nutritivnu vrijednost do 70-tak sati od po\u010detka klijanja, a nakon toga ta vrijednost opet po\u010dinje opadati. Klice su niskokalori\u010dna namirnica, bogata vitaminom C, folnom kiselinom i neprobavljivim vlaknima.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da su vrlo ranjive na opasnosti koje prijete iz okoli\u0161a, u trenutku klijanja sintetiziraju kemijske spojeve koji im slu\u017ee u svrhu obrane. Klice alfa alfa sintetiziraju aminokiselinu kanavanin, potencijalno antikarcinogenu molekulu, a sadr\u017ee i zna\u010dajne koli\u010dine saponina, molekula s pozitivnim u\u010dinkom na povi\u0161enu razinu kolesterola i imunitet. Klice alfa alfa sadr\u017ee i zna\u010dajne koli\u010dine fitoestrogena, biljnih analoga \u017eenskih spolnih hormona za koje se smatra da mogu ubla\u017eiti simptome menopauze, a pripisuje im se i antikarcinogeni u\u010dinak. Izdanci brokule sintetiziraju sulforafane \u2013 glukozinolate s antikarcinogenim u\u010dinkom.<\/p>\n\n\n\n
U procesu klijanja, sadr\u017eaj vitamina, minerala i proteina se vi\u0161estruko pove\u0107ava uz istodobno sni\u017eenje udjela kalorija i ugljikohidrata. U usporedbi sa suhim sjemenkama, grahoricama i \u017eitaricama, udio vode se u klicama pove\u0107a deset puta.
Slijedi prikaz promjene nutritivnih vrijednosti koje nastupaju prilikom pretvorbe sjemenke u klicu;
Sadr\u017eaj energije – sni\u017eenje 15 %
Sadr\u017eaj ugljikohidrata – sni\u017eenje 15 %
Raspolo\u017eivost bjelan\u010devina – pove\u0107anje 30 %
Sadr\u017eaj kalcija – pove\u0107anje 34 %
Sadr\u017eaj kalija – pove\u0107anje 80 %
Sadr\u017eaj natrija – pove\u0107anje 690 %
Sadr\u017eaj \u017eeljeza – pove\u0107anje 40 %
Sadr\u017eaj fosfora – pove\u0107anje 56 %
Sadr\u017eaj vitamina A – pove\u0107anje 285 %
Sadr\u017eaj vitamina B1 – pove\u0107anje 208 %
Sadr\u017eaj vitamina B2 – pove\u0107anje 515 %
Sadr\u017eaj vitamina B3 – pove\u0107anje 256 %
Sadr\u017eaj vitamina C – pove\u0107anje 500-600 %<\/p>\n\n\n\n
Pove\u0107anje raspolo\u017eivosti bjelan\u010devina ima veliki zna\u010daj, a oblik bjelan\u010devina u klicama najlak\u0161e je probavljiva forma od svih prehrambenih izvora. Smanjenje udjela ugljikohidrata dokaz je kako se molekule ugljikohidrata raspadaju i ve\u017eu s du\u0161ikom iz atosfere te prelaze u aminokiseline. Tako se pove\u0107ava udio lako probavljivih bjelan\u010devina. Klice predstavljaju hranu koja je ve\u0107 djelomi\u010dno razgra\u0111ena, zahvaljuju\u0107i bogatstvu enzima koje sadr\u017ee, a upravo to ih \u010dini lako probavljivima. Tijekom klijanja dio \u0161kroba se pretvara u jednostavne \u0161e\u0107ere poput glukoze djelovanjem enzima amilaze. Proteini i masti se tako\u0111er pretvaraju u jednostavnije molekule djelovanjem odgovaraju\u0107ih enzima. Konzumiranje svje\u017eih klica stoga predstavlja iznimno jeftinu metodu osiguravanja bogatstva prirodnih vitamina, minerala i enzima.<\/p>\n\n\n\n
Osiguramo li sjemenki odgovaraju\u0107e uvjete vlage i topline, klica proklije te se taj izdanak opet naziva klica. Od 1 grama zrna se dobije 6-8 g klica. Klice mo\u017eemo nabaviti u svje\u017eem obliku u specijaliziranim trgovinama, dostupne su i u konzerviranom obliku, a naj\u010de\u0161\u0107e ih se priprema kod ku\u0107e \u2013 koriste\u0107i posebne posude \u2013 klijali\u0161ta ili koriste\u0107i priru\u010dne staklene posude prekrivene gazom.<\/p>\n\n\n\n
Manju \u0161alicu ciste, probrane i oprane p\u0161enice istresite u ve\u0107u staklenku od 2 litre i do polovice prelijte obi\u010dnom vodom. Otvor prekrijte cistom gazom i u\u010dvrstite je gumicom. Staklenku ostavite na mra\u010dnom mjestu na sobnoj temperaturi (optimalna temperatura je 18- 20 stupnjeva C). Sutradan staklenku promu\u0107kajte, ocijedite vodu kroz gazu, dodajte svje\u017eu vodu i opet promu\u0107kajte i odmah je ocijedite.<\/p>\n\n\n\n
Isprane sjemenke istresite na obi\u010dan plitki tanjur te ih ravnomjerno ra\u0161irite po dnu u tanki sloj. Dva do tri puta dnevno poprskajte zrnja vodom i pokrijte vla\u017enom krpom. Va\u017eno ih je stalno odr\u017eavati vla\u017enima, ali ne mokrima. Nakon pribli\u017eno 70 sati klice ce narasti od 0,5 \u2013 1,5 cm i tada su najbolje za upotrebu. Zadnji dan izlo\u017eite tanjur sa klicama suncu da pozeleni, u svrhu sinteze klorofila. Prije konzumiranja klice se operu u hladnoj vodi kako bi isprali sluz, omota\u010d sjemenke, vlaknasto korjenje i druge ostatke. Klice se mogu spremiti u hladnjak, u odgovaraju\u0107u zatvorenu posudu, kao svako drugo svje\u017ee povr\u0107e. Hladno\u0107a ne zaustaviti rast, a klice ce zadr\u017eati svje\u017einu nekoliko dana. No ipak najbolje ih je odmah potro\u0161iti. Ako ste po\u010detnici u pripremanju klica i ako vam od prve ne uspiju, nemojte se razo\u010darati i odustati od sljede\u0107ih poku\u0161aja.<\/p>\n\n\n\n
Vla\u017eni i topli uvjeti koji su potrebni za optimalno klijanje ujedno pogoduju rastu raznih mikroba. Zbog toga sirove klice mogu biti uzrokom trovanja hranom.
Ameri\u010dka agencija za hranu i lijekove je 1999. godine objavila prvo upozorenje vezano uz sigurnost konzumiranja sirovih klica i od tada su kontroverze vezane uz konzumaciju ovih namirnica sve ve\u0107e. Sve je vi\u0161e dokaza koji govore u prilog zdravstvenim i nutritivnim svojstvima klica, no istovremeno se bilje\u017ee i trovanja uzrokovana kontaminacijom Echerichiom coli i Salmonellom.<\/p>\n\n\n\n
Neobi\u010dno je va\u017eno sjemenke i pribor za klijanje nabavljati u specijaliziranim trgovinama kako bi izbjegli potencijalne opasnosti.<\/p>\n\n\n\n
\u2022 Klice uvijek treba isprati pod vodom prije konzumiranja;
\u2022 Ukoliko kupujete ve\u0107 uzgojene i zapakirane klice, obavezno provjerite rok trajanja;
\u2022 Najsigurnije je koristiti organsko sjeme za klijanje;
\u2022 Pregledajte klice kako bi se uvjerili da je korijenje cisto, ako nije bijele ili krem boje nemojte ih kupiti;
\u2022 Ako se osje\u0107a miris po plijesni nemojte ih konzumirati;
\u2022 \u010duvajte klice u hladnjaku;
\u2022 Ako uzgajate klice kod ku\u0107e, dr\u017eite se opisanih pravila i obavezno ih ispirite jer je redovito ispiranje klju\u010dno za uklanjanje potencijalno \u0161tetnih mikroorganizama;
\u2022 Ako se \u017eelite dodatno za\u0161tititi, konzumirajte isklju\u010divo termi\u010dki obra\u0111ene klice.<\/p>\n\n\n\n
Iako ve\u0107ini ljudi na spomen klica na pamet odmah padaju egzoti\u010dna kineska i japanska jela, klice mo\u017eete upotrebljavati u raznim jelima koja svakodnevno pripremate kod ku\u0107e. P\u0161eni\u010dne klice mogu se jesti svje\u017ee u salatama. Mogu se upotrijebiti i kao dodatak juhama, povr\u0107u, namazima, sendvi\u010dima i omletima kao i obrocima sa mlijekom i mlije\u010dnim proizvodima. Klice se doista koriste i u mnogim orijentalnim jelima, posebice kineskim. U salate ih se dodaje u sirovom stanju, ali mogu se i kuhati, naj\u010de\u0161\u0107e u brzo pr\u017eenim jelima iz woka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U \u017eivotu biljke, klijanje predstavlja trenutak iznimne vitalnosti i bu\u0111enja energije. Sjemenka, koja nakon dugog perioda mirovanja dolazi u uvjete pogodne za novu \u017eivotnu fazu, aktivira se i zapo\u010dinje svoje putovanje prema povr\u0161ini zemlje, danjem svjetlu i zraku. U vrijeme klijanja, u zdravoj sjemenki aktiviraju se razli\u010diti metaboli\u010dki putevi. Dio sadr\u017eaja \u0161e\u0107era pretvara se u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4373,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[7],"tags":[1518,391,1195,1517,842,964,225],"class_list":{"0":"post-4372","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ishrana","8":"tag-antioksidans","9":"tag-bjelancevine","10":"tag-enzimi","11":"tag-klice","12":"tag-minerali","13":"tag-vitamin-c","14":"tag-vitamini"},"yoast_head":"\n