Pu\u0161enje, gojaznost, visok krvni pritisak, povi\u0161ene vrijednosti masno\u0107a u krvi, \u0161e\u0107erna bolest (dijabetes tipa 2) ili nedostatak kretanja, o\u0161te\u0107uju krvne sudove i uti\u010du na skupljanje masno\u0107e u njihovim unutra\u0161njim stjenkama. Ove naslage se, uslijed promjena \u0107elija vezivnog tkiva, mi\u0161i\u0107a i krvi, pretvaraju u takozvani talog ili plak.<\/p>\n\n\n\n
Ovi plakovi utje\u010du na su\u017eavanje arterija i ote\u017eani protok krvi. Uz to, mo\u017ee do\u0107i do pucanja arterija i stvaranja krvnih ugru\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n
Arterioskleroza mo\u017ee napasti sve arterije u tijelu. Me\u0111utim, posebno su ugro\u017eene arterije koje vode ka srcu, kao vratne i mo\u017edane arterije, jer su njima neposredno ugro\u017eeni srce i mozak, organi koji obavljaju va\u017ene \u017eivotne funkcije.<\/p>\n\n\n\n
Arterioskleroza srca negativno uti\u010de na sr\u010dane funkcije, jer ona ima za posljedicu nastanak koronarne bolesti. Ona se ispoljava kroz razna oboljenja, kao \u0161to su angina pectoris, sr\u010dani udar ili neku drugu slabost srca. Mogu\u0107i nagovje\u0161taj sr\u010danog infarkta je, upravo, napad angine pectoris: stezanje grudnog ko\u0161a i pritisak na grudi, \u010desto povezan sa bolom, koji se javlja u lijevoj ruci ili u vratu. Prete\u017eno se angina pectoris javlja pri tjelesnom naporu, pri uzbu\u0111enju, hladno\u0107i ili poslije jela, a ukazuje na nedovoljno opskrbljivanje sr\u010danog mi\u0161i\u0107a krvlju.<\/p>\n\n\n\n
Simptomi se povla\u010de poslije nekoliko minuta ili nakon uzimanja lijeka za pro\u0161irenje krvnih sudova (na primjer nitroglicerin). Sr\u010dani infarkt<\/strong> nastaje kada krvni ugru\u0161ak zatvori neku od koronarnih arterija. Time se ote\u017eava protok krvi, tako da jedan dio sr\u010danog mi\u0161i\u0107a vi\u0161e ne dobiva dovoljnu koli\u010dinu kisika i hranjivih tvari. Oboljeli dio tkiva umire, ve\u0107 nakon nekoliko sati, ukoliko se pacijentu ne pru\u017ei hitna pomo\u0107. Simptomi sr\u010danog udara su jaki i dugotrajni bolovi u podru\u010dju srca, koji se vrlo \u010desto prenose i na lijevu ruku ili vrat. Vrlo \u010desto nastupaju i osje\u0107aji straha, koji su pra\u0107eni vrtoglavicom, hladnim znojem ili mu\u010dninom. Sr\u010dani udar mo\u017ee imati za posljedicu poreme\u0107aj sr\u010danog ritma, koji mo\u017ee dovesti do prestanka rada srca ili smrti.<\/p>\n\n\n\n Arterioskleroza<\/strong> vratne arterije i mo\u017edanih kanala negativno uti\u010de na protok krvi u mozgu. Privremena paraliza i smetnje pri govoru ili iznenadno, ali kratkotrajno osljepljenje su znakovi opasnosti, koje treba uzeti vrlo ozbiljno i koji upu\u0107uju na nedovoljan protok krvi u mozgu. On nastaje tako \u0161to se na arteriji, koja mozak snabdijeva krvlju, javlja za\u010depljenje ili pukotina. Mo\u017edani udar mo\u017ee prouzrokovati stalnu paralizu i poreme\u0107aje u govoru. Zatvaranje perifernih krvnih sudova je posljedica izra\u017eene arterioskleroze arterija, koje se nalaze u podru\u010dju karlice ili nogu.<\/p>\n\n\n\n Zbog nedostataka kisika u mi\u0161i\u0107ima nogu, oboljele osobe imaju, pri hodanju, jake bolove u potkoljenicama ili natkoljenicama. Stajanjem u mjestu, smanjuje se potrebna koli\u010dina krvi u mi\u0161i\u0107ima nogu, \u010dime i bolovi popu\u0161taju. Ako se protok krvi u nogama jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161a, mo\u017ee do\u0107i do o\u0161te\u0107enja ko\u017ee i mi\u0161i\u0107a nogu. Bez kirur\u0161kog zahvata na arterioskleroti\u010dnim krvnim sudovima, tkivo, s vremenom, odumire.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pu\u0161enje, gojaznost, visok krvni pritisak, povi\u0161ene vrijednosti masno\u0107a u krvi, \u0161e\u0107erna bolest (dijabetes tipa 2) ili nedostatak kretanja, o\u0161te\u0107uju krvne sudove i uti\u010du na skupljanje masno\u0107e u njihovim unutra\u0161njim stjenkama. Ove naslage se, uslijed promjena \u0107elija vezivnog tkiva, mi\u0161i\u0107a i krvi, pretvaraju u takozvani talog ili plak. Ovi plakovi utje\u010du na su\u017eavanje arterija i ote\u017eani […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":33945,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[5],"tags":[90,1697,1717,1718],"class_list":{"0":"post-5251","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bolesti","8":"tag-arterioskleroza","9":"tag-krvozilni","10":"tag-srcani-infarkt","11":"tag-zile"},"yoast_head":"\n