{"id":651,"date":"2020-10-03T10:23:28","date_gmt":"2020-10-03T09:23:28","guid":{"rendered":"http:\/\/narodnilijek.com\/web\/?p=651"},"modified":"2023-12-02T15:19:33","modified_gmt":"2023-12-02T14:19:33","slug":"dunja-voce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.narodnilijek.com\/web\/dunja-voce\/","title":{"rendered":"Dunja vo\u0107e predstavlja simbol ljubavi, sre\u0107e, plodnosti, pameti, ljepote"},"content":{"rendered":"\n

Dunja je veoma stara vo\u0107ka, porijeklom iz Perzije, Anadolije, a mo\u017eda i Gr\u010dke i s Krima. Stablo naraste do sedam metara i li\u010di na jabukovo, list podsje\u0107a na nju, samo \u0161to je cio na ivicama. Cvijet je tako\u0111e sli\u010dan jabukovom, ali i kru\u0161kinom, svijetlo ru\u017ei\u010dast je ili bijel, a raste pojedina\u010dno. <\/p>\n\n\n\n

Plod je nepravilnog oblika, ponekad sli\u010dniji jabuci a ponekad kru\u0161ki, zlatno\u017eut, prekriven dla\u010dicama, izuzetno ugodnog mirisa, zbog \u010dega su ga na\u0161e bake \u010duvale na ormarima da im namiri\u0161i spava\u0107u sobu. Smatra se da su one sli\u010dnije jabuci so\u010dnije i sla\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

Kora dunje je dosta debela, a \u201cmeso\u201d oporo i gorkasto, sa skupljaju\u0107im kiselkastim ukusom. Zbog toga mnogi ne vole da je jedu sirove, nego samo skuhane. Ljekovita svojstva dunje<\/strong><\/a> su impresivna\u2026 <\/p>\n\n\n\n

Dunja vo\u0107e<\/h2>\n\n\n\n

Plinije Stariji je kao o njenim \u201cmedicinskim vrlinama\u201d govorio da \u0161titi od urokljivog pogleda, a kod Grka i Rimljana bila je posve\u0107ena Veneri, i mo\u017eda je ona od Parisa, zapravo, dobila dunju, a ne zlatnu jabuku, kako pjeva Vergilije, po\u0161to su u to vrijeme jedine \u201czlatne jabuke\u201d poznate u Italiji bile \u2013 dunje. Kao vo\u0107e posve\u0107eno Veneri, dunja je smatrana simbolom ljubavi i sre\u0107e. Plutarh je pomenuo obi\u010daj da mladenci podijele dunju, kako bi im budu\u0107i zajedni\u010dki dani bili slatki i puni odu\u0161evljenja.<\/p>\n\n\n\n

Sirup od dunja<\/strong> mo\u017ee da se koristi kao dodatak drugim napicima koji se koriste kod proljeva, po\u0161to ova vo\u0107ka ste\u017ee. Dunja se jo\u0161 koristi za lije\u010denje sluzoko\u017ee grla, krajnika i drugih disajnih puteva. <\/p>\n\n\n\n

Odli\u010dna je i za lije\u010denje anemije, sluz pripremljena od dunjinog sjemena potopljenog desetak minuta u vodi koristi se za lije\u010denje dekubitusa<\/strong><\/a> (rana koje nastaju od dugotrajnog le\u017eanja). Tako\u0111er se koristi za dizenterije, proljeva i gonoreje (u zvani\u010dnoj engleskoj farmakopeji) i o\u010dnih bolesti, ali ima i svojstva sli\u010dna lanenom sjemenu. <\/p>\n\n\n\n

Dunja nutritivna vrijednost<\/h3>\n\n\n\n

Ina\u010de imaju ukus kao gorki badem. Plod dunje sadr\u017ei tako\u0111er sluz, koja se kako smatraju neki prirodnjaci, sastoji od smole i celuloze. Ina\u010de, 100 grama dunja sadr\u017ee 40 kcal, odnosno 165 kJ, po\u0161to se sastoje od 83,1 % vode i 8,3 % ugljenih hidrata. <\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017ee i 33 mikrograma provitamina A (beta-karotina), vitamina B1 i B2 i 13 miligrama vitamina C. Veoma su bogate kalijumom (201 miligram), siroma\u0161ne natrijumom (2 mg%), sadr\u017ee i 10 mg% kalcijuma, 21,4 mg% fosfora, 8,2 mg% magnezijuma, i 0,6 mg% gvo\u017eda. <\/p>\n\n\n\n

Od mikroelemenata, tu su fluor (6 mikrograma) i bakar (0,13 miligrama u 100 grama). U dunjama ima i 155 miligrama zasi\u0107enih masnih kiselina, ali i 175 mg% mononezasi\u0107enih i 180 mg% polinezasi\u0107enih \u0161to zna\u010di da treba da ih jedu oni koji imaju problema s povi\u0161enim holesterolom.<\/p>\n\n\n\n

Sok od dunja<\/h3>\n\n\n\n
\"sok<\/figure>\n\n\n\n

Ako se pitate \u0161to napraviti od dunja<\/strong> osim soka, pro\u010ditajte kako se pravi d\u017eem od dunja<\/a><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Potrebni sastojci su:<\/strong><\/p>\n\n\n\n