![\"hrana\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/www.narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/hrana5.jpg?resize=300%2C199\" "\\"hrana\\"")
Pisali smo ve\u0107 o prehrani i raznim definicijama zdrave prehrane. Slijedi nekoliko naputaka u vezi odabira hrane za odre\u0111ene tipove metabolizma.<\/h3>\nPisali smo ve\u0107 o prehrani i raznim definicijama zdrave prehrane. Slijedi nekoliko naputaka u vezi odabira hrane za odre\u0111ene tipove metabolizma.<\/h3>\nNutricionisti isti\u010du kako znanost ni danas nema odgovore na pitanja za\u0161to neki ljudi \u017eive potpuno suprotno od uputa pa ipak ostaju zdravi i umiru u poznim godinama. Genetika je jedan faktor, ostalo je pod upitnikom.<\/p>\n
Zato su uvedeni i drugi parametri, to jest shvatila se va\u017enost stresa u svakodnevnom \u017eivotu redovitog vje\u017ebanja i sli\u010dno. Nude nam se i informacije poput: \u010detiri na\u010dina prehrane za \u010detiri krvne grupe, \u017eivot u zoni, razli\u010diti oblici vegetarijanstva, mediteranska prehrana, Montignacova prehrana i sli\u010dno.<\/p>\n
Op\u0107i je stav kako je cilj prehrane ipak zadovoljenje osnovnih \u017eivotnih potreba, a to je unos energije i tvari potrebnih za \u017eivot.<\/p>\n
Na osnovu toga se mo\u017ee zaklju\u010diti kako je osnovni zadatak prehrane ostati zdrav i dobro se osje\u0107ati, to jest ne biti bolestan i umoran. No, prehrana bi trebala biti i zadovoljstvo, jer zadovoljstvo pri hranjenju opu\u0161ta, smiruje i povoljno utje\u010de na na\u0161u psihu.<\/p>\n
Ono \u0161to je zajedni\u010dko gotovo svim teorijama zdrave prehrane jest da treba redovito i umjereno vje\u017ebati, te izbjegavati \u0161e\u0107ere i zasi\u0107ene masne kiseline (uglavnom masno\u0107e \u017eivotinjskog podrijetla). Prehrani treba poklanjati puno pozornosti i najbolje bi bilo imati nekakav plan kako bismo se hranili dovoljno raznoliko i sa\u010duvali zdravlje.<\/p>\n
Tako\u0111er, nije samo jedan na\u010din prehrane i \u017eivota dobar – svatko bi na individualnoj razini trebao prona\u0107i onaj na\u010din prehrane koji mu najvi\u0161e odgovara.<\/p>\n
Neki su se ljudi prona\u0161li u vegetarijanstvu ili u makrobiotici i vjerojatno je upravo takav na\u010din prehrane za njih najbolji.<\/p>\n
Prehrana je slo\u017een i individualan proces, odnosno ne postoje formule koje \u0107e vrijediti za sve nas. Ako netko prihvati na\u010dela makrobiotike, ali ne samo prehranu ve\u0107 i kompletnu \u017eivomu \ufb01lozo\ufb01ju, sigurno je da \u0107e se kvalitetno hraniti, ali i smanjiti stres u \u017eivotu. No, to ne odgovara svakome.<\/p>\n
Dakle, poku\u0161ajte se pridr\u017eavati nekih osnovnih na\u010dela, po\u0161tujte ono \u0161to je zajedni\u010dko svim teorija ma (tjelovje\u017eba, izbjegavanje hrane pr\u017eene u dubokoj masno\u0107i, junk fooda, previ\u0161e \u017eivotinjskih masno\u0107a i sli\u010dno), a nijanse prilagodite sami sebi prema tome \u0161to najvi\u0161e volite i uz koji na\u010din prehrane se najbolje osje\u0107ate.<\/p>\n
Kako ni znanost jo\u0161 nije odgovorila to\u010dno na pitanje \u0161to je zdrav \u017eivot, mo\u017eda bismo trebali po\u0161tovati samo osnovna na\u010dela svega \u0161to nam nude, a kod odluka koje \u010dine nijanse trebali bismo mo\u017eda vi\u0161e slu\u0161ati svoje unutarnje satove.<\/p>\n
Nova piramida prehrane<\/strong><\/p>\n Nutricionisti neprestano produbljuju znanje o prehrambenim proizvodima, a novost je da napitci postaju izuzetno va\u017eni.<\/p>\n Voda – 6 doza teku\u0107ine<\/strong><\/p>\n Organizam dnevno treba oko 2 litre teku\u0107ine za optimalno funkcioniranje. Na tu dnevnu koli\u010dinu utje\u010du: spol, tjelesna gra\u0111a, ishrana, na\u010din \u017eivota i vremenski uvjeti.<\/p>\n European Food Safety Authority (EFSA) preporu\u010da da bi \u017eene dnevno trebale unositi 2 litre vode, a mu\u0161karci \u010dak 2,5 litre. Idealni uta\u017eiva\u010di \u017ee\u0111i su: negazirana ili gazirana mineralna voda, prirodna izvorska voda, prirodni, nezasla\u0111eni vo\u0107ni sokovi te biljni i vo\u0107ni \u010dajevi.<\/p>\n Ni u kom slu\u010daju ne smijete piti gazirane napitke i napitke bogate \u0161e\u0107erom.<\/p>\n Vitamini i minerali – 5 porcija vo\u0107a i povr\u0107a<\/strong><\/p>\n Zahvaljuju\u0107i vo\u0107u i povr\u0107u bit \u0107ete super fit! Ove namirnice sadr\u017ee tvari va\u017ene za \u017eivot: vitamine, minerale, elemente u tragovima i sekundarne biljne tvari.<\/p>\n Vitamini su organske supstance potrebne u malim koli\u010dinama za odvijanje normalnog metabolizma. Organizam ih ne mo\u017ee proizvesti ve\u0107 ih unosimo putem hrane. Danas se zna da postoji 13 vitamina. \u010cetiri od njih – A, D, E i K – topivi su u mastima i skladi\u0161te se u masnom tkivu organizma, a ostalih 9 – vitamin C, niacin, B1, B2, B5, B6, B8, B9 i B12 \u2014 topivi su u vodi i organizam nema zalihe ovih vitamina, tako da se moraju svakodnevno unositi kroz hranu. Neophodni su za normalan rast, probavu, mentalne procese kao i za pove\u0107anje otpornosti organizma kod infekcija. Oni omogu\u0107uju tijelu da iskoristi ugljikohidrate, masno\u0107e i proteine. Minerali su anorganske tvari koje \u010dine 4-5% ljudskog organizma. To su esencijalne tvari, \u0161to zna\u010di da ih organizam ne mo\u017ee sam stvoriti, ve\u0107 ih unosimo putem hrane. Nalazimo ih u tkivima i tjelesnim teku\u0107inama, a neophodni su za izgradnju kostiju, mozga, krvi, enzima, i hormona te za odr\u017eavanje koncentracije teku\u0107ina u organizmu. Dijelimo ih na makro elemente (natrij, kalij, kalcij, magnezij…) i mikro elemente (\u017eeljezo, jod, cink…).<\/p>\n Dnevno jedite 2 porcije povr\u0107a, barem jednu salatu, i dvije porcije vo\u0107a, da bi osigurali neophodni minimum unosa spomenutih tvari u organizam i sa\u010duvali zdravlje.<\/p>\n Ugljikohidrati – 4 porcije kruha, \u017eitarica, tijesta, ri\u017ee i krumpira<\/strong><\/p>\n Ugljikohidrati su tvari potrebne kako bi se uop\u0107e mogao odvijati metabolizam, to jest izmjena tvari, a najzdraviji su oni od integralnoga, cjelovitog zrnja, integralnog bra\u0161na (sme\u0111a ri\u017ea, tijesno i kruh od integralnog bra\u0161na). Prehrambene potrebe ugljikohidrata za odraslu osobu iznose oko 4 grama\/kg tjelesne mase. European Food Safety Authority (EFSA) isti\u010de kako bi unos ukupnih ugljikohidrata, slo\u017eenih i jednostavnih, trebao bi iznositi od 45 do 60 posto ukupne dnevne koli\u010dine unosa hrane za djecu i odrasle.<\/p>\n To zna\u010di da vam dnevno treba 3 komadi\u0107a kruha, + 1 porcija priloga, na primjer ri\u017ee ili tjestenine.<\/p>\n Bjelan\u010devine ili proteini – 3+1 porcija mlijeka, jogurta i ribe<\/strong><\/p>\n Bjelan\u010devine su organske tvari \u017eivotinjskoga ili biljnog podrijetla i glavni gra\u0111evni materijal nu\u017ean za rast i obnavljanje tkiva. Sastavni su dio strukture svih stanica organizma. Za uravnote\u017eenu prehranu \u010dovjek bi morao na dan dobivati 1g bjelan\u010devina po kilogramu te\u017eine i to najmanje 60 g za \u017eene i 70 g za mu\u0161karce.<\/p>\n Vrhunski sporta\u0161i koji \u017eele pove\u0107ati mi\u0161i\u0107nu masu mogu uzimati po 1,5 g bjelan\u010devina na kilogram te\u017eine, ako uz to uzimaju puno teku\u0107ine.<\/p>\n To zna\u010di da vam treba 3 porcije mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda, najbolje nemasnih, kao \u0161to su obrano mlijeko, jogurt, sir i mla\u010denica. Dnevno uzimajte \u010detvrtinu litra mlijeka, kri\u0161ku sira, 1 jogurt + porciju mesa, ribe, kobasice ili 1 jaje.<\/p>\n Masti – dvije porcije masno\u0107a ili ulja<\/strong><\/p>\n Masti su najjeftiniji izvor energije, budu\u0107i da 1 g masti daje energiju od 9 kalorija. Na prvom su mjestu namirnica koje debljaju, stoga s njima vrlo \u0161tedljivo! Ipak, masti su va\u017ene u prehrani i stoga \u0161to omogu\u0107uju apsorpciju tvari topljivih u mastima, prvenstveno vitamina A, D, E i K.<\/p>\n Preporu\u010da se uporaba biljnih ulja bogatih nezasi\u0107enim masnim kiselinama, poput maslinovog, sojinog, ulja od kukuruznih klica ili uljane repice. Ukupni unos masti u prehrani ne prema\u0161uje vi\u0161e od 25-30% energetske vrijednosti dnevnog obroka, s tim da se svega 10% namiruje iz masti \u017eivotinjskog podrijetla. Pove\u0107an unos zasi\u0107enih masno\u0107a i transmasnih kiselina utje\u010de na pove\u0107anje kolesterola, \u0161to pak doprinosi razvoju bolesti srca. Unos 250 mg omega-3 masnih kiselina koli\u010dina je koja kod odraslih ljudi mo\u017ee smanjiti rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n To zna\u010di da dnevno trebate unositi 1-2 \u017elice biljnog ulja, 1 do 2 \u017elice margarina ili maslaca s manjim postotkom masno\u0107e. Budite \u0161tedljivi s masno\u0107om pri pe\u010denju i pirjanju.<\/p>\n Slatki\u0161i i alkohol – 1 porcija slatkih pi\u0107a i alkohola Na vrhu piramide su dnevne poslastice. To su slatki napitci (coca-cola, limunada, sokovi, ledeni \u010daj i sli\u010dno), masni zalogaji (primjerice mini pizze), alkohol (vino, pivo), keksi, kola\u010di i razne slastice. Naime, sve vi\u0161e studija ukazuje da u\u010destala konzumacija hrane bogate \u0161e\u0107erima pove\u0107ava rizik kvarenja zuba, a za\u0161e\u0107erena pi\u0107a jedan su od uzroka pretilosti. EFSA isti\u010de kako ne postoji dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se odredila optimalna gornja granica unosa \u0161e\u0107era u organizam, jer utjecaj \u0161e\u0107era na zdravlje je vi\u0161e povezano s tipom \u0161e\u0107era i u\u010destalo\u0161\u0107u konzumiranja hrane, nego s ukupno unesenom koli\u010dinom.<\/p>\n To zna\u010di da dnevno mo\u017eete pojesti 1 plo\u010dicu \u010dokolade ili 1 komad kola\u010da ili popiti 1 pivo, ili \u010da\u0161u vina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pisali smo ve\u0107 o prehrani i raznim definicijama zdrave prehrane. Slijedi nekoliko naputaka u vezi odabira hrane za odre\u0111ene tipove metabolizma. Nutricionisti isti\u010du kako znanost ni danas nema odgovore na pitanja za\u0161to neki ljudi \u017eive potpuno suprotno od uputa pa ipak ostaju zdravi i umiru u poznim godinama. Genetika je jedan faktor, ostalo je pod […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6518,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[7,1],"tags":[247,248,2078,19],"class_list":{"0":"post-6517","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ishrana","8":"category-zdravlje","9":"tag-ishrana-2","10":"tag-prehrana","11":"tag-sta-jesti","12":"tag-zdravlje-2"},"yoast_head":"\n![\"vino\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/www.narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/%C4%8Da%C5%A1a-vina.jpg?resize=300%2C200\" "\\"\u010da\u0161a")
<\/strong><\/p>\n