![\"stres\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/stres3.jpg?resize=300%2C201\")
Uznemirenost mo\u017ee da vu\u010de korijen iz emocionalnih, genetskih ili, \u010dak, hormonalnih problema, ali u ve\u0107ini slu\u010dajeva je prouzrokovana stresom. Budu\u0107i da su ova dva problema tako blisko povezana, a budu\u0107i da se lije\u010de na prakti\u010dno isti na\u010din, pozabaviti \u0107emo se sa oba istovremeno.<\/h3>\nIzraz stres je postao dio na\u0161e svakodnevice, ali u stvarnosti, prvi put ga je spomenuo dr Hans Zelije 1930. godine, povezav\u0161i ga sa uznemireno\u0161\u0107u. Dr Zelije je bio briljantan endokrinolog (specijalista za hormone) koji je primijetio da \u017eivotinje, ako su neprestano izlo\u017eene zastra\u0161uju\u0107im ili neprijatnim situacijama, do\u017eivljavaju stvarne i mjerljive fiziolo\u0161ke promjene u organizmu. Kod pacova se, na primjer, ukoliko se stalno stavljaju u hladnu vodu ili izla\u017eu glasnim i uznemiravaju\u0107im zvucima, razvija \u010dir u \u017eelucu. Do prou\u010davanja dr Zelijea, rije\u010d stres su upotrebljavali samo gra\u0111evinski in\u017eenjeri da bi definirali sile kao \u0161to su zemljotresi, sna\u017eni vjetrovi i velika optere\u0107enja, koje mogu da o\u0161tete ili razore zgrade, mostove i ostale gra\u0111evine.<\/p>\n
Stres je, me\u0111utim, odli\u010dno odabrana rije\u010d za opisivanje onoga \u0161to se de\u0161ava ljudima kada su izlo\u017eeni te\u0161kim, zastra\u0161uju\u0107im, neprijatnim ili uznemiravaju\u0107im situacijama.<\/strong> Stresna reakcija, stara koliko i ljudski rod, regulira se autonomnim ili nevoljnim nervnim sistemom koji kontrolira neke va\u017ene vitalne funkcije me\u0111u koje spada i kucanje na\u0161eg srca. Kada smo suo\u010deni sa strahom, izazovom ili situacijom koja kida \u017eivce, autonomni sistem uklju\u010duje \u201eautomatskog pilota” i inicira \u010ditavu kaskadu de\u0161avanja popularno poznatih kao reakcija bje\u017ei ili bori se.<\/p>\n Ona nas doslovno priprema da ili okrenemo le\u0111a opasnoj situaciji i pobjegnemo, ili da se borimo za \u017eivot. Na\u0161e nadbubre\u017ene \u017elijezde (smje\u0161tene na vrhovima bubrega) po\u010dinju sa pumpanjem kortikosteroida, odnosno hormona stresa, koji organizmu \u201edaju gas” za stupanje u akciju. Krvni pritisak nam raste, srce ubrzano kuca, a krv se spu\u0161ta iz abdomena u noge kako bismo bili spremni za tr\u010dimo br\u017ee nego ina\u010de. Zjenice nam se \u0161ire, i pri tom primaju vi\u0161e svjetlosti, da bismo bolje vidjeli u mraku. Opremljeni smo i spremni za akciju. E, sad, da smo pe\u0107inski ljudi, navikli na \u010desto bje\u017eanje od opasnih predatora i prisiljeni da lovimo svaki put kada moramo da jedemo, iskoristili bismo svoje stresne hormone za brzo i \u017eestoko djelovanje, a potom bi se na\u0161 organizam odmah vratio u normalu. Me\u0111utim, za ve\u0107inu nas stres je jedno vrlo razli\u010dito iskustvo.<\/p>\n Nekad smo \u201enapadnuti” od previ\u0161e zahtjevnih \u0161efova ili klijenata, a nekad od nezgodnih \u010dlanova porodice, nagomilanih ra\u010duna koji moraju da se plate i ostalih izaziva\u010da stresa, tako tipi\u010dnih za moderan na\u010din \u017eivota. Ali, po\u0161to na\u0161 organizam ne razlikuje vrste stresa koje podsti\u010du njegovu reakciju, prelazimo na \u201ebrzi hod”. Za razliku od prahistorijskih ljudi koji su brzo sagorijevali svoje hormone stresa koje je ubrzano ispumpavala nadbubre\u017ena \u017elijezda, sa nama to nije slu\u010daj. Stresni hormoni se zadr\u017eavaju u na\u0161em organizmu, prouzrokuju\u0107i na taj na\u010din prili\u010dnu \u0161tetu na\u0161im vitalnim organima i ostalim tjelesnim sistemima. Kada je rije\u010d o \u017eivotinjama, studije su dokumentovale da konstantno izlaganje hormonima stresa mo\u017ee, izme\u0111u ostalog, da ubije savr\u0161eno zdrave \u0107elije srca, oslabi sposobnost imunolo\u0161kog sistema da normalno funkcionira, podigne nivo \u0161e\u0107era u krvi i, \u010dak, izazove tanjenje kostiju koje prethodi osteoporozi. Jo\u0161 je vi\u0161e zastra\u0161uju\u0107a \u010dinjenica da je nekoliko studija pokazalo da hormoni stresa mogu da o\u0161tete \u0107elije u centrima za pam\u0107enje u mozgu \u017eivotinja.<\/strong> Pokazalo se, \u0161tovi\u0161e, i za vrijeme ispitivanja u koja su bili uklju\u010deni ljudi, da osobe koje su pod krajnje sna\u017enim stresom imaju slabije rezultate na testovima pam\u0107enja, nego one kod kojih to nije slu\u010daj. Jasno je, dakle, da stres ne samo \u0161to nas tjera da se osje\u0107amo jadno nego isto tako ima i razorno djelovanje na na\u0161 organizam.<\/p>\n Nije nimalo iznena\u0111uju\u0107e \u0161to su lijekovi koji ubla\u017eavaju uznemirenost, kao \u0161to je Prozak, postali veoma popularni u posljednje vrijeme, ili \u0161to su medicinski \u010dasopisi krcati reklamama koje nas uvjeravaju u djelotvornost ovog ili onog sredstva za smirenje. Ovi lijekovi mo\u017eda zaista i predstavljaju brzo re\u0161enje problema, ali mogu da imaju vrlo neprijatne propratne pojave, koje se kre\u0107u od opstipacije, preko impotencije, do osje\u0107aja suho\u0107e u ustima \u2014 a trajne posljedice uzimanja ovih lijekova jo\u0161 uvijek predstavljaju nepoznanicu. To i jeste razlog \u0161to se sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudi okre\u0107e prirodnim sredstvima pomo\u0107u kojih mogu da se kontroliraju stres i uznemirenost.<\/p>\n Vitamini B<\/strong>-kompleksa su prirodan protuotrov za uznemirenost i stres. Osobe sa niskim nivoima B-vitamina \u010desto pokazuju znake depresije, zbunjenosti, gubitka pam\u0107enja, kao i ostale simptome krajnjeg uznemirenja. Vitamini B-kompleksa najbolje djeluju kao grupa, a to i jeste razlog zbog kojeg vam ih preporu\u010dujemo (B1, B2, B6, B12 i folna kiselina).<\/p>\n Kalcij i magnezij<\/strong> – Kada smo pod stresom, krvni pritisak nam raste, ponekad do veoma opasnog nivoa. Ova dva minerala na prirodan na\u010din sni\u017eavaju krvni pritisak, \u010dime poma\u017eu na\u0161em organizmu da podnese potencijalno \u0161tetna djelovanja stresa.<\/p>\n Kantarion<\/strong> \u2014 Ova biljka, koja je u Evropi u \u0161irokoj upotrebi ba\u0161 zahvaljuju\u0107i svom antidepresivnom djelovanju, tako\u0111er je dobra i za ubla\u017eavanje stresa. Prije kratkog vremena, kako navodi nedavno objavljen \u010dlanak u \u201eBritanskom medicinskom \u017eurnalu”, istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da je kantarion kao antidepresiv djelotvoran koliko i neki veoma jaki lijekovi te vrste koji se dobivaju uz recept.<\/p>\n Sibirski ginseng<\/strong> \u2014 Ve\u0107 hiljadama godina, azijski narodni ljekari upotrebljavaju ginseng kao tonik. Ne prepisuju ga za lije\u010denje neke konkretne bolesti, ve\u0107 ga radije koriste kao sredstvo za odr\u017eavanje op\u0107eg dobrog zdravlja i energije. Postoji mnogo razli\u010ditih vrsta ginsenga, pa treba naglasiti da sibirski ginseng, za razliku od nekih ja\u010dih vrsta, ne izaziva nesanicu. Ruski nau\u010dnici su, na primjer, otkrili da je ginseng stabilizator: to jest, ako krvni pritisak previ\u0161e poraste, ginseng ga sni\u017eava, a ako pak, padne suvi\u0161e nisko, ginseng ga podi\u017ee u okvire normale. Pokazalo se tako\u0111er da ginseng pobolj\u0161ava izdr\u017eljivost i u\u010dinak Kava<\/strong> \u2014 Ova ljekovita biljka upotrebljava se za lije\u010denje nervne uznemirenosti, nesanice i nemira. Ona je prirodno sredstvo za smirenje o mo\u017ee da doprinese da se bolje osje\u0107ate.<\/p>\n Ginko<\/strong> \u2014 Ova biljka pobolj\u0161ava cirkulaciju krvi u mozgu i mo\u017ee da predstavlja djelotvorno sredstvo za podizanje raspolo\u017eenja u slu\u010dajevima depresije.<\/p>\n Kamilica<\/strong> – Ona ima prijatno, umiruju\u0107e djelovanje i naro\u010dito je dobra za nervozan \u017eeludac.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Uznemirenost mo\u017ee da vu\u010de korijen iz emocionalnih, genetskih ili, \u010dak, hormonalnih problema, ali u ve\u0107ini slu\u010dajeva je prouzrokovana stresom. Budu\u0107i da su ova dva problema tako blisko povezana, a budu\u0107i da se lije\u010de na prakti\u010dno isti na\u010din, pozabaviti \u0107emo se sa oba istovremeno. Izraz stres je postao dio na\u0161e svakodnevice, ali u stvarnosti, prvi put […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7276,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"enabled":false},"version":2}},"categories":[8,1],"tags":[286,1027,1762,19],"class_list":{"0":"post-7275","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-narodni-lijekovi","8":"category-zdravlje","9":"tag-stres","10":"tag-uznemirenost","11":"tag-vrste-bolesti-2","12":"tag-zdravlje-2"},"yoast_head":"\nKako vitamini utje\u010du na stres i uznemirenost?<\/h3>\n
Minerali i stres<\/h3>\n
Blagotvorno ljekovito bilje protiv uznemirenosti i stresa<\/h3>\n
![\"kava\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/kava6.jpg?resize=300%2C207\")
sportista, \u0161to je jo\u0161 jedan znak da on \u201euska\u010de” onda kada je organizam izlo\u017een stresu<\/strong>.<\/p>\n