![\"smokva\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/smokva.gif?resize=645%2C645\")
![\"smokva1\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/smokva1.gif?resize=250%2C190\")
<\/p>\n <\/p>\n
Uzgaja se u svim priobalnim podru\u010djima sredozemlja i jadranskog Primorja, Dalmacije, Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. Raste i sa zemljom u najsiroma\u0161nijem kamenjaru.<\/p>\n
To je drvu sli\u010dan gusto granati grm, oko 2 m visok, mekanog, spu\u017evastog, iznutra bijelog stabla, koje se upotrebljava za poliranje metala. Okrugle, meko dlakave lisne peteljke nose velike, ko\u017enate, srcolike, odozdo mekano dlakave listove, duboko urezane u 4-5 re\u017eanja, tupo nazubljenih. Jednodomni, mali cvjetovi zatvoreni su u mesnati, zajedni\u010dki cvat, sli\u010dan kru\u0161ki, u kome ima i pra\u0161ni\u010dkih i tu\u010dkovih cvjetova. Taj cvat kasnije izraste u so\u010dnu, mekanu smokvu, u \u010dijem su mesu bezbrojna zrnca (plodovi nepucavci). Iz otrgnutog ploda izlazi bijeli, mlije\u010dni sok na peteljci. Plodnica je bijela i crnkasta.<\/p>\n
Uz ostale hranjive i ljekovite tvari, koje se nalaze u svakom vo\u0107u, smokva sadr\u017ei oko 70% ugljikohidrata, oko 5% pek tina, organskih kiselina, oko 50% invertnog \u0161e\u0107era, ne\u0161to masti i bjelan\u010devina, smole odnosno voska i uobi\u010dajenih minerala. Zbog hranjivosti i ljekovitosti va\u017ena je za prehranu siroma\u0161nijih krajeva, za lije\u010denje i za trgovinu, jer se suha smatra poslasticom.<\/p>\n
Propupa potkraj prolje\u0107a, a dozrijeva potkraj ljeta. Jede se prijesna i osu\u0161ena. Smokve s bijelim slojem, u kojemu se nalaze gljivice, \u0161to uzrokuju glavobolju i bolove u \u017eelucu, treba prije jela temeljito oprati u vru\u0107oj vodi, isprati i posu\u0161iti, pa tek tada jesti. Taj bijeli sloj nije kristalizirani \u0161e\u0107er, ni bra\u0161no, kako se obi\u010dno u trgovini ka\u017ee.<\/p>\n
Smokva je prirodno sredstvo za \u010di\u0161\u0107enje (purgans) i odstranjenje sluzi (ekspektorans), ja\u010da \u017eeludac, sastavni je dio prsnih \u010dajeva, a pr\u017eena slu\u017ei kao kava, ugodna mirisa i okusa.<\/p>\n
Za \u010di\u0161\u0107enje odnosno reguliranje probave uzimaju se dobro oprane suhe smokve i suhe \u0161ljive, mo\u010dene u mlakoj vodi 24 sata, da bi se sutradan ujutro, umjesto zajutarka, pojele zajedno s vodom u kojoj su mo\u010dene. U te\u017eim slu\u010dajevima to se \u010dini nekoliko dana uzastopce. Ponekad se, prigodom mo\u010denja, dodaju i 2-3 lista sene (Folia senae). Suhe smokve moraju biti mekane, ljepljive i prozirne. Prednost imaju gr\u010dke smokve. Njih Grci stavljaju kao oblog na mjesto ujeda \u0161korpiona i bijesnog psa, a smek\u0161ane u vru\u0107em mlijeku ili vodi ubla\u017euju otekline zubi. Kao oblog stavljaju se i na otekline po tijelu, \u010dak i u slu\u010daju raka. Suha smokva kuhana kao \u010daj poma\u017ee kod mo\u017edane kapi, a tako\u0111er i kod upale grla i plu\u0107a.<\/p>\n
Kao prsni \u010daj \u010desto se uzima i mje\u0161avina od jednakih dijelova smokve, je\u010dmene ka\u0161e i gro\u017e\u0111ica, \u0161to se tako\u0111er pije na \u0161alice po \u017eelji i potrebi. Protiv dugotrajnih prsnih bolesti i promuklosti s ka\u0161ljem uzmu se 3 velike, lijepe smokve, 1,5 g nastruganog jelenjeg roga, 3 datuIje, 1,5 g slatkog korijena (Glycirrhiza glabra), puna \u0161aka \u010disto oprane i posu\u0161ene je\u010dmene ka\u0161e, koja se grubo sarnelje ili stu\u010de, te prokuha u zemljanom loncu, poklopljenom zemljanim poklopcem ili porculanskim tanjuri\u0107em, s 2 I vode na polovicu; nakon toga se ohladi, pa se pije u toku dana po \u017eelji. Ina\u010de se u slu\u010daju promuklosti treba utopljavati, i spomenute napitke marljivo piti. Dobro je u me\u0111uvremenu uzimati \u017eutanjak dobro umu\u0107en sa \u017eutim (kandis) \u0161e\u0107erom, te poticati znojenje omatanjem vrata ov\u010djom vunom.<\/p>\n
Vrlo je dobar napitak protiv ka\u0161lja, koji \u0107e pro\u0107i za 2-3 dana ma kako bio jak, ako se 1 \u0161aka samljevenih suhih smokava, 1 \u0161aka samljevenih roga\u010da (Ceraionia siliqua), koji tako\u0111er raste u na\u0161em primorju, te 1 \u0161aka stu\u010denog \u017eutog (kandis) \u0161e\u0107era i malo kore od cimeta stavi kuhati u zemljanom loncu s 1,5 I crnog vina, paze\u0107i da ne zagori, dakle uz \u010de\u0161\u0107e mije\u0161anje, a kad se ohladi, procijedi se i pije 3 puta po 1 \u010da\u0161a na dan.<\/p>\n
Smokvin mlije\u010dni sok poti\u010de probavu i tjera crijevne gliste, a bradavice njime mazane nestaju. Samljevena smokva skuhana u vinskom oetu kao ka\u0161a lije\u010di, osim ka\u0161lja, i vodenu bolest, uklanja boli u sjemenoudu mu\u0161karca, te poma\u017ee izbacivanje mokra\u0107nih kamenaca I pijeska.<\/p>\n
Protiv raka zgnje\u010dene se smokve pomije\u0161aju sa zakiseljenim kvascem i zgnje\u010denim \u010de\u0161njakom u melem kojim se obla\u017eu najopasniji i najzlo\u0107udniji tumori. Svakog jutra treba pripremiti svje\u017ei melem. Tumori tada brzo prolaze. Otekline od vodene bolesti nestaju ako se samljevene smokve, bra\u0161no je\u010dmene ka\u0161e i pelin (Artemisia absynthium) skuhaju s malo vode u gustu ka\u0161u i njome oblo\u017ee te otekline. Tvrde otekline omek\u0161aju i razi\u0111u se kad se time ma\u017eu.
\nKuha li se zgnje\u010dena smokva s miloduhom (Hyssopus officinalis), i ta voda pije, plu\u0107ne bolesti prolaze, a bolesnici oja\u010daju.<\/p>\n
![\"Herbarium](\"https:\/\/i0.wp.com\/narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/herb-bott-logo.jpg?resize=645%2C115\"){kind=logo}
<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"