![\"Mrkva\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/mrkva1.gif?resize=645%2C645\")
<\/p>\n<\/p>\n
![\"mrkva\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/mrkva1.jpg?resize=250%2C190\")
<\/p>\n
Raste divlja pa livadama i oranicama, a kultivirana se uzgaja u vrtovima i planta\u017eama.<\/p>\n
Ta je dvogodi\u0161nja biljka, uspravne, grubo-dlakave, oko 1m visoke, granate, \u0161uplje stabljike, kaja nosi dvostruka i trostruko peraste listove, rascijepljene poput prstiju. Mnogobrojni cvjeti\u0107i bijele boje \u010dine cvat u obliku \u0161titca u jednoj ravnini, usred kaje je jedan pojedina\u010dni cvijet s crno-crvenim vjen\u010di\u0107em. Poslije cvatnje i oplodnje, cijeli se \u0161titac pa rubu stegne i nadsvodi sredinu poput ko\u0161arice. Plod je bodljikav, jajast, dvodjelni kalavac. Glavni je korijen mesnat, svijetlo do tamnonaran\u010daste boje, debeo, sladak, tipi\u010dna mirisa i okusa, dobar za jelo.<\/p>\n
U mrkvi ima vitamina BI, B2, mnogo karotena, tj. provitamina A, prili\u010dno mnogo vitamina E i vitamina H, oko 1% etarskog ulja, oko 12% masnog ulja, 6% \u0161e\u0107era, oko 10% pektina, pantotenske i jabu\u010dne kiseline, fitosterina, stigmasterina, asparagina, glutamina, galaktana, pentozana, metilpentozana, ne\u0161to masti, \u0161kroba, celuloze, bjelan\u010devine, sluzi, \u0161kroba, inozitola i nekih mineralnih soli, osobito kaliurna.<\/p>\n
Sije se u o\u017eujku i travnju. Mlado korijenje vadi se cijelo ljeta za jelo. Radi spremanja za zimu vadi se isto u jesen, slo\u017ei na hrpu i ostavi neko vrijeme na polju da ga sunce obasjava i ki\u0161a ispire, jer se onda bolje odr\u017ei u podrumu ili u trapovima.<\/p>\n
Mrkva sprije\u010dava i otklanja truljenje u crijevima, u \u017eelucu i crijvima uspostavlja normalnu funkciju. Neutralizira prekomjernu \u017eelu\u010danu kiselinu i uklanja \u017egaravicu bolje od kemijskog preparata sode bikarbone. Poma\u017ee protiv debljanja, uklanja otekline od vodene bolesti i oboljelih bubrega. Sirova, naribana mrkva brzo odstranjuje crijevne gliste (oxyuris). Za to treba nekolika dana jesti pa 2-3 sirova naribana korijena. <\/p>\n
Koristi se i protiv proljeva, \u0161e\u0107erne bolesti, olak\u0161ava mokrenje, pobolj\u0161ava vid, predusre\u0107e osaljenje i ispadanja kose. Radi lije\u010denja \u017eeluca i crijeva dojen\u010dadi izriba se 500 g korijena mrkve, gusto ukuha s 2 dl vode, zatim se ispasira i izmije\u0161a sa 1 l guste mesne juhe (govedina, ili tel Iina). Protiv \u017egaravice dosta je popiti \u00bc l soka istisnutog iz sirove izribane mrkve. \u010caj za mokrenje mje\u0161avina je od po 20 g plodova (sjemena), mrkve, per\u0161ina (Petroselinum sativum), celera (Apium graveolens), anisa (Pimpinella anisum) i kumina (Carum carvi). Od te mje\u0161avine uzme se 1 velika \u017elica i popari s 2,5 dl kipu\u0107e vode, poklopljeno ostavi stajati 3-4 sata i popije prije jela. <\/p>\n
Za otklanjanje umora \u0111aka i intelektualnih radnika poslije du\u017eeg umnog rada dobro je nave\u010der u mlijeku namo\u010diti zobene pahuljice i pokrivene ostaviti do jutra, a tada tome dodati sirove naribane mrkve (korijena), samo malo smla\u010diti, zasladiti medom i pojesti prije rada. Mi\u0161ljenje, pam\u0107enje i koncentracija tada se poja\u010davaju, a umor se ne javlja ni nakon nekoliko sati. Mrkva poma\u017ee protiv gihta i reume. Za tu svrhu treba piti 2 \u0161alice soka dnevno. Kod \u0161e\u0107erne bolesti treba mrkvin sok u\u017eivati redovno. Na te\u0161ko zacjeljive rane dobro je staviti plo\u0161ku svje\u017ee od rezane sirove mrkve. Na rane, osobito od opeklina, mo\u017ee se nakapati svje\u017ei sok sirove mrkve, ili se rana pokrije svje\u017ee naribanom sirovom mrkvom. Taj oblog treba mijenjati svakog sata. <\/p>\n
Sok sirove mrkve spre\u010dava upalu krajnika i stvaranje polipa, a \u010dak se i stanja karcinoma u napredovanju popravljaju ako se neko vrijeme prehrana svede na samu mrkvu. U toku dana trebalo bi popiti 1-1,5 l mrkvina soka, koji, uz ralo, \u010disti krv i odstranjuje otrovne tvari iz tijela, pa se primjenjuje i kod lije\u010denja ko\u017enih bolesti. Starijim se ljudima preporu\u010da da piju u gutljajima u tolku dana pola \u0161alice mlijeka s pola \u0161alice soka svje\u017ee, sirove mrkve, jer to osvje\u017eava, ja\u010da pam\u0107enje i pobolj\u0161ava probavu. <\/p>\n
Sirup od mrkve poma\u017ee u slu\u010daju bolesti di\u0161nih organa, prehlade, gripe, bronhitisa, po\u010detne upale plu\u0107a, grla i grkljana. Priprema se tako da se dobro oprana mrkva izriba, istisne sok, doda \u017eutog \u0161e\u0107era (kandis-\u0161e\u0107er), gusto ukuha, ulije u boce, dobro zatvori celofanom, a uzima se po 1 velika \u017elica 3 puta dnevno poslije jela. Ponegdje se i zelena stabljika mrkve, poparena kipu\u0107om vodom, prire\u0111uje kao \u0161pinat. To varivo ne nadima, \u0161to se kod \u0161pinata doga\u0111a.<\/p>\n
![\"Herbarium](\"https:\/\/i0.wp.com\/narodnilijek.com\/web\/wp-content\/uploads\/herb-bott-logo.jpg?resize=645%2C115\"){kind=logo}
<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"