Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae. Bijeli bor može doseći visinu od 25 do 50 metara, čineći ga jednim od najviših borova. Korijen bijelog bora prodire duboko u tlo. Dok je mlađi, njegove grane i stablo pokriveni su smeđe-crvenkastom korom koja poslije postaje sivo-smeđom. Grane se šire u obliku kišobrana.
Iglice bijelog bora sastavljene su u čupercima po dvije zajedno, duge su 5 do 6 cm, a boja im je sivo-zelena. Cvjetovi su jednodomni dok iz ženskih cvjetova oblikuju se male šišarke (češeri). Češeri bijelog bora su duguljasti, tanki i imaju duljinu od 10 do 20 centimetara. U početku su zelene boje, a zreli češeri postaju smeđi. Otvaraju se kako bi oslobodili sjemenke.
Borove iglice se beru u rano proljeće, odnosno u martu kada se vrhovi mogu kidati. Borove iglice u sebi sadrže velike količine eteričnih ulja, a njihovi vrhovi se mogu koristiti u svrhu liječenja. Od borovih grančica možete pripremiti čaj ili med te imaju protuupalno i antiseptično djelovanje. Bijeli bor rasprostranjen je po cijeloj Evropi, a raste kako u brdskim tako i u nizinskim područjima.
Bijeli bor ljekovitost
Bijeli bor posjeduje ljekovite osobine koje se tradicionalno koriste u narodnoj medicini.
Antiseptičko djelovanje: Smola bijelog bora ima antimikrobna svojstva i može se koristiti kao prirodni antiseptik za liječenje manjih rana, ogrebotina i opekotina.
Ispiranje dišnih puteva: Inhalacija pare od bijelog bora može pomoći u olakšavanju simptoma prehlade, kašlja, bronhitisa i upale sinusa. Djeluje iskašljavajuće i olakšava disanje.
Protuupalno djelovanje: Ekstrakt bijelog bora može imati protuupalno djelovanje i koristi se u obliku masti ili kreme za ublažavanje simptoma upalnih stanja kože, kao što su ekcemi ili psorijaza.
Opuštanje i smirivanje: Mirisna ulja dobivena iz iglica bijelog bora imaju opuštajući učinak i mogu se koristiti u aromaterapiji za smanjenje stresa, anksioznosti i poticanje opuštanja.
Za lijek se upotrebljavaju mladi izdanci i iglice. Iglice bora, kao i sve iglice četinara, valja upotrebljavati, po mogućnosti, neposredno nakon branja, jer se vitamin C gubi sušenjem, tako da iglice (četine) koje se čuvaju više od godinu dana potpuno izgube svoja ljekovita svojstva.
Mladi izdanci bora koriste se u liječenju zastarjelih katara dišnih putova, promuklosti, kašlja, laganijeg bronhitisa, za inhalaciju i sl. Mladi izdanci i iglice koriste se, takođe u liječenju astme te u liječenju reumatskih bolesti i gihta (uloga). Kod grčeva izazvanih žučnim kamencima koristi se tek istekla smola. Za liječenje određenih bolesti, iako rjeđe koriste se i češeri.
Bijeli bor je vrlo cijenjen, jer se od njega pravi izvanredni sirup od borovih iglica protiv kašlja, te pomaže kod bronhitisa, prehlade, oslabljenog imuniteta i tegoba dišnih puteva.
 posjeduje ljekovite osobine koje se tradicionalno koriste u narodnoj medicini. Iglice bora){kind=link}