Opis biljke: Cimet uspijeva u tropskoj Aziji ( Cejlon, Šri Lanka) te u Indiji i Indoneziji. Kod nas postoji kao kora ili u obliku praška. Spominje se 2800 godina p.n.e. U prošlosti je cimet bio skup kao zlato. Postoje stotine vrsta i podvrsta cimetove biljke. Kao začinske, koriste se dvije vrste: cejlonski i cimet kasija, poznat kao kina-cimet, koji potiče iz Burme. U Evropi se upotrebljavaju obe. Cejlonski cimet stiže u prodavnice u štapićima i ima nježniju i prijatniju aromu, a ukus mu je ljuto oštar, slatko-peckav, ni opor ni sluzav. Sadrži 1,5 do 4 procenta eteričnih ulja. Najbolje vrste kina-cimeta mirišu oštrije, a ukus im je peckavo ljut i sladak dok je kemijski sastav kao kod cejlonskog cimeta. Cimet se dva do tri puta godišnje siječe sa svakog stabla, zatim se preko noći umotava u kokosove asure i pušta da fermentira, nakon toga se guli vanjska kora, odstrani i srednja, a upotrebljava se samo nježna, unutrašnja. Deset takvih tankih kora uvijaju se jedna u drugu pa se suše prvo u sjenci a zatim na suncu. Pri tome on dobiva svoju žućkasto-smeđu boju. Cejlonski cimet je znatno deblje kore i samo se jedanput uvija u štapić. U prodavnice stiže uglavnom u komadićima od 3-10 cm.
Za lijek se upotrebljava samo kora, a ostali dijelovi kao začini. Plodovi se ne jedu, iz njih se istiskuje vosak za mirisave svjetiljke. Iz listova koji se stavljaju u jela kao začin ( slično i lovoru), istiskuje se ulje od kojega se pravi cimetova voda i tinktura. To ulje jako žari, pa i samo jedna kap izaziva upalu ako padne na kožu. Ako se kapi ulja prevuku šećerom dobiva se tzv. “cimetov konfekt” ili “sanalet”, koji se koristi za jačanje želuca. Vanjska kora drveta nema ljekovitih svojstava. Koristan je samo njen unutrašnji, svjetloružičasto-smeđi dio. Ako je kora na jeziku gorka, onda to nije cimet, nego neka druga kora. Zbog tanina se primjenjuje i kao lijek protiv proljeva.
Cimet je aromatik, korigens, hemostatik, stomahik, nervinum, adstrigens i dezinficijens probavnih organa. Punokrvni i lako uzbudljivi ljudi ga ne podnose. Cimet jača srce i želudac, oživljuje živce i osvježava krv, pomaže kod slabe probave, stvaranja previše kiseline i sluzi u želucu, kod grčevitog povraćanja, krvavih proljeva, krvarenja iz materice, te kod prejake i preduge menstruacije ili nakon porođaja, stimuliše mokrenje i djeluje protiv gihta.
VINO OD CIMETA: 30 grama usitnjene cimetove kore, pola litre slatkog crnog vina, namakati 6 dana. Pije se po mala čašica 3 puta dnevno prije jela.
Još je efikasnije cimetovo vino pripremljeno na sljedeći način: 100 grama crnog vina, 8 grama cimetove tinkture, 6 grama tinkture matičnjaka i 30 grama šećernog sirupa. Svakih 1-2 sata uzima se po 1 velika kašika.
TINKTURA: 100 g usitnjene kore cimeta namočiti u pola litre 80% alkohola, u trajanju od 15 dana, procijediti i uzima se dnevno po 20-30 kapi 3 puta dnevno prije jela.
KUHANO VINO S CIMETOM: u 1 litru bijelog vina staviti koru od cimeta, 10 klinčića i 100 grama šećera, zagrijati do vrenja, poslužiti vruće.
