Gljive su od davnina prisutan dio ljudske ishrane, ali i prirodni lijek u mnogim kulturama. Danas se o njima govori i kao o delikatesi, ali i kao o namirnici koja donosi bogatstvo vitamina, minerala i proteina. Kada spomenemo jestive gljive, prva asocijacija su ukusni obroci, mirisi šume i sezona jesenske berbe. Iako postoji mnogo različitih vrsta, važno je znati kako ih prepoznati i razlikovati od onih otrovnih. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih jestivih gljiva i posebno ističemo period kada su najrasprostranjenije – jesen.
Vrste gljiva – najpoznatije i najcjenjenije
Postoji na stotine jestivih gljiva, ali neke se najčešće koriste u kulinarstvu. Evo nekoliko vrsta koje se izdvajaju:
- Vrganj (Boletus edulis) – najpoznatija gljiva u našim šumama. Cijeni se zbog mesnatog ploda, bogatog okusa i mirisa. Vrganj se koristi u supama, sosovima i kao prilog uz meso.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius) – žute boje i specifičnog mirisa, često se koristi u kombinaciji s tjesteninom ili jajima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus) – možda najdostupnija vrsta gljiva, koja se može naći u svakoj trgovini. Pogodni su za prženje, pečenje i pripremu salata. Zašto su gljive idealna hrana za zdravlje pročitajte na linku
- Sunčanica (Macrolepiota procera) – prepoznatljiva po svom velikom klobuku. Najčešće se pohuje i peče.
- Bukovača (Pleurotus ostreatus) – uzgaja se komercijalno i lako je dostupna tokom cijele godine.
Ove vrste gljiva su samo mali dio bogatog svijeta gljivarstva, ali predstavljaju siguran izbor za svakog ljubitelja prirode i kulinarstva.
Jestive gljive u jesen – sezona bogatstva
Jesen je pravo vrijeme kada priroda obiluje raznim gljivama. Upravo u jesen su najzastupljenije jestive gljive, jer vlažno tlo i niže temperature stvaraju idealne uslove za njihov rast. Ljubitelji gljivarenja obično odlaze u šume odmah poslije kiše, kada se pojavljuju vrganji, lisičarke i sunčanice.
Jedna od prednosti jesenske berbe je raznolikost – moguće je pronaći više vrsta gljiva u isto vrijeme. Pored toga, jesenske gljive imaju puniji i intenzivniji okus, što ih čini savršenim sastojkom za tople čorbe, variva i umake.
Važno je naglasiti da se berba gljiva ne preporučuje početnicima bez stručnog znanja, jer u prirodi postoji veliki broj otrovnih vrsta koje izgledom podsjećaju na jestive. Ako niste sigurni, najbolje je konzultovati stručnjaka ili se pridružiti gljivarskom društvu.
Zdravstvene prednosti jestivih gljiva
Jestive gljive nisu samo ukusne – one su i nutritivno bogate. Sadrže vitamine B grupe, vitamin D, željezo, kalij i magnezij. Odlikuju se i visokim udjelom vlakana, dok su istovremeno niskokalorične, što ih čini pogodnim izborom za one koji vode računa o liniji. Neke gljive, poput šitake i bukovače, istražuju se i zbog svojih potencijalnih ljekovitih svojstava, posebno u jačanju imuniteta.
Kako pripremati jestive gljive
Način pripreme zavisi od vrste gljive. Dok su šampinjoni odlični sirovi u salatama, vrganji i lisičarke najbolje dolaze do izražaja kada se termički obrade. Sunčanice su idealne za pohovanje, dok se bukovače mogu kombinovati sa povrćem ili rižom. Važno je gljive uvijek dobro očistiti i pripremati ih svježe, jer brzo gube na kvalitetu.
Jestive gljive su dar prirode koji spaja užitak i zdravlje. Brojne vrste gljiva nude raznovrsne kulinarske mogućnosti, a posebno je zanimljiva sezona u jesen, kada se beru jestive gljive, jer tada šume postaju prava riznica prirodnih delicija. Bilo da ih skupljate sami ili kupujete na pijaci, gljive zaslužuju posebno mjesto na stolu zbog svoje nutritivne vrijednosti i jedinstvenog okusa.
