Kraste – kako se formiraju i kako ih liječiti?

Krasta (krusta) nastaje sušenjem i zgrušavanjem tjelesnih tekućina koje dođu na površinu kožnih oštećenja, bez obzira nastaju li zbog bolesti ili povrede. Tjelesne izlučevine jesu krv, krvna plazma i gnoj…

Boja kraste ovisi o vrsti tekućine i može biti svijetložute boje poput jantara, smeđe, tamnosmeđe pa i crne.

Kraste nastaju kod svih onih bolesti kada se stvaraju mjehurići na koži. Nakon pucanja, iz sadržaja mjehurića nastaju kraste (male i velike boginje).

Kraste nastaju i poslije gnojnih oboljenja kože, sušenjem gnoja. Brojne i debele naslage krasta na glavi i bradi posljedica su gljivičnih bolesti, na nogama i rukama nastaju pucanjem mjehurića.

Kraste se pojavljuju i kod alergičnih bolesti kože, koje nastaju kao posljedica preosjetljivosti na neke tvari s kojima koža dolazi u dodir bilo direktnim dodirom ili putem krvi, tj. hranom, lijekovima. Takva je bolest alergični ekcem, koji često vlaži, a sušenjem nastaju kraste.

Sve površinske rane na koži, grizlice, uglavnom su pokrivane krastom. Kraste se ne smiju nasilno skidati jer su često zaštita ozlijeđene kože od novih štetnih utjecaja, kraste su čvrsto srasle sa svojom podlogom i svako nasilno skidanje uzrokuje nova oštećenja.

Kada se ispod kraste stvori nova koža, krasta otpadne sama od sebe. Liječnik je skida nakon toga što je “omekša”, npr. razrijeđenom otopinom vodikovog superoksida, blagim dezinfekcionim sredstvom, ili namakanjem u ulju.