Uvijek iznova slušamo o prehladama koje nas muče osobito na prelazu godišnjih doba. Obično i ne pomišljamo da smo većinom sami krivi tom problemu.
Osobito su žene često prehlađene, jer tako nerado zamjenjuju kao dim tanke čarape toplim, rukom pletenim čarapama od vune.
Barem bi preko zime bilo dobro smanjiti eleganciju na račun tople odjeće. Prelazi godišnjih doba prilično su neugodni za organizam koji je još naviknut na ljetnu vrućinu i nikako ne podnosi dolazak zime.
Nedostatak topline moramo tijelu nadoknaditi toplom odjećom. Najprije moramo paziti da imamo tople noge, vunene čarape i dobre, tople cipele, zaštitit će našu osjetljivost. Iz iskustva znamo da su tople noge i hladna glava nužno potrebne da se dobro osjećamo, gotovo da se s toplim nogama ne možemo prehladiti, mogli bismo reći da su noge toplomjer za cjelokupnu temperaturu našeg organizma.
Tko mora pri radu mnogo sjedjeti, prije će patiti od hladnih nogu nego onaj koji se pri radu mnogo kreće. Ako se radi o prirodnim smetnjama u optoku krvi, dva puta smo više osjetljivi na prehladu. Čak i previše zagrijani prostori ne čine nam se dosta topli, pa ako se dovoljno ne krećemo i nismo obuti u zaista tople čarape i cipele, ostat će nam noge jedva tople.
Pošto izađemo iz pregrijanih prostorija dršćući na hladan zrak ili maglu, naše je tijelo prilično pogođeno, sluznice postanu manje otporne i osjetljive su za razvoj bakterija tzv. bolesti prehlade. Posljedice se očituju kao prehlada, nazeb, katar, upale, upala pluća i drugo.
Nedostatak tjelesne topline nećemo riješiti jačim grijanjem prostorija, već toplom odjećom, kretanjem i oživljavanjem krvotoka. Ako smo se privikli na zimu, mnogo rjeđe ćemo se prehladiti. Zato nije čudno što u prelazno doba godine moramo više paziti nego zimi, jer se mnogo lakše prehladimo dok je naše tijelo još naviknuto na ljetnu vrućinu za sunčanih jesenjih dana.
Ne dajmo se, dakle, zavesti i ujutro, bez prethodnoga razgibavanja, odmah krenuti na posao. Neka se nitko ne stidi da sam pospremi sobu jer će se tako razgibati i ugrijati. Ne vozite se na posao. Bit će mnogo bolje ako idete pješice, jer će vas pješačenje dobro ugrijati.
Tko živi u sniježnim krajevima, svako će se jutro razveseliti odgrtanjem snijega! Kako je potom čudesan topao prostor i kako je lagan umni rad, ako smo se prije toga dobro razgibali, nadisali svježeg zraka i pobrinuli za osvježenje i oživljavanje optoka krvi. Tko sebi ne može to priuštiti jer rijetko kad, ili čak nikad ne vidi snijega, treba ujutro gimnasticirati i izvoditi vježbe za duboko disanje, ujedno neka se izriba četkom, tako će se sigurno dobro ugrijati.
Ako dobro i snažno diše, izlučuje iz tijela ugljični dioksid, tijelo primi obilje kisika, pa se tako smanji i mogućnost za prehladu. Tko naginje prehladi, mora uzimati biološki preparat kalcija ili hranu koja sadrži dovoljno kalcija, nedostatak kalcija, naime, jedan je od uzroka za prehladu. Moramo se brinuti i za pravilan venski optok. Ako budemo poslušali sve spomenute savjete, lakše ćemo se oduprijeti bolestima prehlade.
