Zašto se zimi neki ljudi u autobusu ili u vlaku na najmanjem propuhu jako prehlade, dok drugi ostanu posve zdravi? Odgovor je jednostavan: zato jer neki imaju bolji krvotok nego drugi.
Iako je osjetljivost na zarazne bolesti vrlo različita, dolaze u obzir još i mnoge druge stvari. Već pod normalnim uvjetima mogu se na sluznici naseliti bakterije koje uzrokuju prehladu ili katar, nužna je još samo prehlada, i bakterije odmah stupe u akciju.
U Evropi smo protiv bolesti prehlade postigli određeni stupanj imunosti, stoga neugodne bolesti prehlade sluznica ne smatramo teškom bolesti, pa iako smo slabi i potišteni, obično ne ostajemo kod kuće i radimo dalje.
Istina, kod nas nitko više ne umire zbog prehlade, takva bi nam se misao činila kao šala, jer tko da umre zbog neznatne upale sluznice? Ipak smo uznemireni, začuđeni smo kad doznajemo da su na zimu otporni Eskimi masovno umirali od prehlade čije su uzročnike među njih donijeli Amerikanci. Premda je njihov organizam očvrsnuo, nije se mogao oduprijeti iznenadnoj zaraznoj bolesti jer je bio neotporan.
Ne može nas ni prirođena otpornost posve očuvati od bolesti prehlada, ako npr. imamo premalo vitamina. I nedostatak kalcija, koji stručnjak naziva sniženim nivoom kalcija u krvi, može biti vrlo važan.
Istodobno moramo obratiti pažnju i na veliki umor. Preveliko trošenje naših snaga zahtijeva već samo po sebi veću potrošnju kalcija i vitamina. Kad već dopuštamo prekomjerno iskorištavanje naših snaga, moramo se istodobno pobrinuti da tijelo dobije više vitamina i kalcija nego kad miruje, ako se želimo očuvati od prehlada.
Hrana kao pomoć
Da bi nam hrana pomogla, moramo u prvom redu spremati takva jela u kojima je dovoljno kalcija. Od povrća svaki dan pripremamo mrkvu. Lišće i stabljiku kolerabe upotrebljavamo dok god je ima. Celer, bijela repa, a osobito razni plodovi, sadrže dosta kalcija.
Treba više jesti smokve, rozine, orahe, bademe i jezgre pinije. Tako ćemo lakše izdržati zimu. Ljeti imamo na raspolaganju dovoljno prijesnih namirnica, bilja i jagoda s obiljem vitamina. Dok vrtovi nisu prekriveni snijegom, opskrbljeni smo peršunom i dragušcem (Nasturtium officinalc), u kojima je dosta vitamina B.
Iz opreznosti možemo posijati dragušac u lončić ili sandučić i postaviti ga na sunčani prozor, budući da brzo raste, imat ćemo ga dovoljno za cijelu zimu. Ako ga ponestane, zasijemo iznova. Već tako neznatna pomoć nam koristi. Važna su također i jela koja sadrže vitamin A i C.
Dodatna pomoćna sredstva
Često si treba pomoći nekim od prirodnih preparata, od kojih se hrani dodaje preparat kalcija Urticalcin. Drugo je korisno prirodno sredstvo protiv prehlada Usnea, ariševa mahovina koja očvršćuje sluznice. Santasapina pomaže protiv katara i ublažuje podražaj na kašalj.
Za njegu grla pogoduju Echinaforce i Molkosan, prvi protiv upala, a drugi razrijeđen čisti grgljanjem usta i ždrijelo. Ako je upala uznapredovala, premazuje se sluznica čistim Molkosanom. Protiv jakog katara i opasnog bronhitisa u odraslih i djece pomaže kravojac (Imperatoria) i žvakanje pupova od ariša ili jelke.