Simptome jesenskog umora ne treba ignorisati jer njihov uzrok može biti i anemija, naročito anemija uslijed manjka željeza tj. sideropenična anemija.
Svima nam je poznat manjak energije koji donosi proljeće, no neki će reći da i prijelaz iz toplog ljeta u jesen može dovesti do promjena poput umora, glavobolja, oscilacija u raspoloženju, nesanice ili otežane koncentracije.
Postoji li jesenski umor, ili je to samo rezultat brojnih poslovnih obveza, te manjka slobodnog vremena koji nas zadesi nakon opuštajućeg godišnjeg odmora?
Sideropenična anemija simptomi i uzroci
Simptomi koji ukazuju na sideropeničnu anemiju, odnosno nedostatak željeza u krvi, poprilično su slični onome što zovemo ‘sezonski umor’.
Oni mogu biti katkad lakši i manifestiraju se simptomima poput bljedolikosti, umora, malaksalosti, nepodnošenja težih fizičkih napora, oslabljenog kapaciteta za vježbanje ili pak smanjenja radne učinkovitosti. Teži slučajevi manifestiraju se lupanjem srca, vrtoglavicom, glavoboljom, ispadanjem kose i listanjem noktiju.
S obzirom da je sideropenična anemija vrlo česta pojavljuje se u oko 30% opće populacije, 41% trudnica i 53% kod male djece, u dosta slučajeva ne pridajemo joj na važnosti i ne prepoznajemo je. Međutim željezo i zalihe željeza koje nam nedostaju neophodne su za pravilan razvoj i kvalitetan život svakog čovjeka.
Uzroci sideropenične anemije su višestruki
- nedovoljan unos željeza hranom
- smanjena apsorpcija željeza u probavnom sistemu
- povećana potreba za željezom uslijed trudnoće, dojenja ili ubrzanog rasta u djece
- bolesti s kroničnim krvarenjima.
Kako bi vratili energiju i aktivan život, potrebno je putem krvne slike utvrditi radi li se zaista o sideropeničnoj anemiji i koji joj je uzrok kako bi započeli odgovarajuće liječenje uzroka kao i adekvatnu nadoknadu željeza.
Pri tom se obavezno treba savjetovati s ljekarom, jer postoji velik broj različitih vrsta anemije. S obzirom na vrijednost hemoglobina u krvi Svjetska zdravstvena organizacije definira postojanje anemije kada je njegova vrijednost niža od 120 g/L za žene i 130 g/L za muškarce.
Konzumirajući hranu bogatu željezom poput ribe, govedine, teletine, piletine, puretine, mahunarki (grah, leća, grašak), špinata, oraha, lješnjaka, badema, pistacija, grožđica i slično, te uz to uzimajući i hranu bogatu vitaminom C koji poboljšava apsorpciju željeza, možemo nadomjestiti određeni dio nedostatka željeza, no za to će nam trebati poprilično dug period i najčešće nije dovoljno.
Kada prehrana nije dovoljna?
U nekim slučajevima treba djelovati brže, kako bi se skratili i simptomi i nadoknadile iscrpljene rezerve, pa se najčešće koriste oralni pripravci željeza u obliku sirupa ili tableta.
Oralni pripravci zahtijevaju, kraće od prehrane no svejedno dugotrajno, redovito uzimanje koje traje više mjeseci. Njihova primjena je jednostavna, ali katkada mogu biti teže podnošljivi te izazivati želučane tegobe, mučninu ili konstipaciju.
U slučaju nepodnošenja peroralnih pripravaka željeza ili njihove nedovoljne učinkovitosti, postoje i intravenski pripravci željeza koji se lakše podnose i djeluju brže, a i jedina su opcija kod bolesnika s kroničnim bolestima crijeva ili bubrega. O različitim vrstama liječenja manjka željeza u organizmu i koje je za vas najbolje posavjetujte se s vašim ljekarom.
