Brusnica je zdravo, niskokalorično voće koje ima mnoga dokazana terapijska svojstva, a neka od tih svojstava poznata su stoljećima. Tako su je još Indijanci upotrebljavali za liječenje rana. Kasnije se upotrebljavala za liječenje probavnih smetnji, gubitka apetita, probleme sa krvi i skorbuta. 1920. godine primijećen je njezin pozitivan učinak kod mokračnih infekcija. Od tada do danas, prevencija mokračnih infekcija je postalo najistraživanije i najpoznatije svojstvo brusnice.
Brusnica ( Vaccinum macrocarpon ) spada u bobičasto voće, a uspijeva u hladnijim područjima Sjeverne Amerike (veće bobice) i Sjevernoj Europi (manje bobice). Brusnica raste na pješčanim, suhim i tresetnim terenima gorskih područja, većinom crnogoričnih šuma. To je nizak trajnozeleni grm koji cvate od svibnja do srpnja. Cvijet je bijel ili ružičast. Plod cine crvene kiselkaste bobice trpkog okusa. Plod se bere u jesen, od kraja kolovoza do listopada…
Nutritivni sastav brusnice
Moguća terapijska svojstva brusnice
• Prevencija infekcija mokračnog sustava
• Sprječavanje oksidacije LDL kolesterola
• Pozitivan utjecaj na zdravlje zuba
• Sprječavanje čira na želucu
• Sprječavanje rast loših bakterija i poticanje rasta dobrih
• Antikarcinogeni učinak
Utjecaj na mokračne infekcije
Mokračne infekcije su u sve većem porastu pa tako pogađaju svaku četvrtu ženu. Simptomi uključuju često i bolno mokrenje, te krv u urinu. Takvo stanje se brzo liječi antibioticima, no s recidivom u 25% slučajeva. U 70-80 % slučajeva uzročnik mokračnih infekcija je E.coli . Zbog činjenice da je sve veći broj različitih sojeva E.coli rezistentan na antibiotike, znanstvenici traže alternativna rješenja u liječenju.
Istraživanja su pokazala da svakodnevna konzumacija soka od brusnice može smanjiti mogućnost razvoja infekcija mokračnog sustava, te na taj način smanjiti upotrebu antibiotika. Brusnica sprječava prijenjanje bakterija na stjenke mokračnog sustava. Djelotvorna je i kod bakterija koje su rezistentne na antibiotike.
Prije se smatralo da pozitivan učinak brusnica na infekcije leži u tome što brusnica ima sposobnost zakiseljavanja urina i u hipuricnoj kiselini, koja ima antibakterijski učinak, međutim novija istraživanja pokazala su da je ključ u anti-adhezijskom utjecaju. Vjeruje se da su kljucne komponente brusnice proantocijanidini ili kondenzirani tanini te fruktoza koji sprječavaju prijanjanje E.coli za receptor uroepitelnih stanica tako što se vežu na fibrilne niti E.coli .
Osim ovog svojstva brusnica ima i sposobnost ispiranja bakterija te tako sprječava njihovu kolonizaciju u mokračnom sustavu. Količine koje su potrebne : 300 ml soka od brusnice dnevno pokazalo je da se ponavljanje učestalosti mokraćnih infekcija smanjilo za 80 %. Koliko je dugo brusnica djelotvorna : Pocinje djelovati 2 h nakon unosa, a njezin učinak traje 10 h. Stoga se preporuča uzimati ujutro i navečer. Brusnica se ne preporuča kao isključivi lijek kada je infekcija već nastupila već se preporuča radi prevencije ponovnih infekcija.
Ostala djelovanja na mokračni sustav
Brusnica ima svojstvo zakiseljavanja urina tako da može ublažiti miris urina i smanjiti pojavu nekih vrsta bubrežnih kamenaca (kiseli medij smanjuje kalcij u urinu) Brusnica je učinkovita i kod otežanog pražnjenja mjehura, te se stoga preporuča i muškarcima sa povećanom prostatom. U komercijalne svrhe proizvodi se sok od brusnice koji je najčešće zaslađivan, međutim takav sok nema pozitivan učinak na imunološki sustav zbog sadržaja šećera. Iz navedenog razloga, počela je proizvodnja brusnica u obliku kapsula ili tableta. Dobivaju se iz ekstrakta brusnice, koji sadrži vitamin C i proantocijanidine
Sprječavanje oksidacije LDL kolesterola
Osim utjecaja na mokračni sustav istraživanja su pokazala da brusnica pozitivno djeluje i na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Istraživanja na životinjama pokazala su da je brusnica djelotvorna u snižavanju ukupnog kolesterola i u sprječavanju oksidacije LDL kolesterola, za koji se smatra da je glavni uzročnik ateroskleroze i koronarne bolesti srca. Uočena je pozitivna veza između konzumiranja brusnice i povećanja razine HDL kolesterola. Vjeruje da se ovaj pozitivan učinak može pripisati visokom udjelu antioksidansa (bioflavonoida i polifenola), koji je viši nego u ostalom voću. Osim antioksidativnih svojstava flavonoidi mogu djelovati na smanjenje grušanja krvi, pomažu i vazodilataciju što smanjuje krvni tlak. Sve to doprinosi zaštiti od ateroskleroze.
