Prehrana i prevencija bolesti omiljene su teme brojnih časopisa širom svijeta. Islandski nutricionist Kris Gunnars analizirao je neke od njih i utvrdio – za mnoge ’istine’ o masnoćama i holesterolu ne postoji ni jedan ozbiljan naučni dokaz
Islandski nutricionist Kris Gunnars, inače istraživač na Univerzitetu u Rejkjaviku, analizirao je niz savjeta o prehrani i sastavio listu najvećih laži, zabluda i mitova o masnoćama i holesterolu koje razni časopisi godinama serviraju čitaocima širom svijeta. Takvi su savjeti, po njegovom mišljenju, narušili zdravlje miliona ljudi, iako ni za jedan od njih nema ozbiljnih naučnih dokaza.
Možda će ova njegova lista devet najvećih laži o masnoćama i holesterolu i vama pomoći da promijenite neke loše prehrambene navike i riješite se uvriježenih zabluda.
1. Prehrana siromašna mastima optimalna je za ljude
Prisjetimo se 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća kad su mnogi naučnici vjerovali da su zasićene masnoće glavni uzrok bolesti srca jer su podizale nivo lošeg holesterola u krvi.
Ta je ideja bila kamen temeljac nemasne dijete, a kad su tome dodani rezultati nekoliko loših studija i pogrešnih političkih odluka, popularna dijeta osvojila je kasnih 70-ih milione Amerikanaca koji su postali sudionici najvećeg nekontroliranog eksperimenta u historiji, čije posljedice trpe i danas jer epidemija gojaznosti koja je tada počela traje i danas, a uslijedila je i epidemija dijabetesa.
Zbog preporuke da smanje unos masnoća, ljudi su počeli jesti manje zdravih namirnica poput mesa, maslaca i jaja, a više prerađenu hranu s visokim udjelom šećera i rafiniranih ugljikohidrata.
2. Hrana bogata kolesterolom je štetna
Nutricionisti su imali zapažen uspjeh i u demoniziranju jaja. To je vjerovatno najgori primjer kako se jedna od najzdravijih i nutritivno najvrednijih namirnica svijeta može pretvoriti u najnepoželjniju.
Kad razmišljate o jajima, zamislite se nad činjenicom da su hranjive tvari u jajetu dovoljne da se iz jedne oplođene ćelije razvije cijelo pile. Nutricionisti su ranije vjerovali da jaja zbog visokog sadržaja holesterola uzrokuju bolesti srca. Međutim, istraživanja zapravo pokazuju da holesterol u prehrani ne povećava loš holesterol u krvi.
Pri tome je zanemareno da su vitamini, minerali i druge hranjive tvari koje se nalaze u žumanjku iznimno važni za zdravlje očiju i mozga, a nutricionisti su savjetovali da se žumanjak izbjegava.
3. Ukupni i LDL holesterol pokazatelji su rizika od srčanog udara
Jedna od najvećih pogrešaka u modernoj medicini odnosi se na fokusiranje na vrijednosti ukupnog i LDL holesterola u krvi kao pokazatelja rizika od srčanog udara.
Činjenica je da su njihovi povišeni nivoi povezani s povećanim rizikom, ali cijela je slika puno složenija.
Ukupni holesterol zapravo uključuje i HDL (dobri) holesterol, pa LDL (loši) holesterol ima više podtipova, različite gustoće čestica, od kojih su male povezane s bolestima srca, a velike nisu…
Ukratko, istraživanja pokazuju da su zapravo ukupni i LDL holesterol slab pokazatelj rizika u odnosu na druge markere kao što su trigliceridi.
Jedno je istraživanje provedeno na 231 986 pacijenata koji su se u bolnici liječili zbog bolesti srca, a pola njih zapravo je imala normalan nivo LDL holesterola! Studije su pokazale da visok holesterol može imati i zaštitnu ulogu te čak kod starijih osoba smanjiti rizik od srčanih bolesti. Preniske vrijednosti mogu biti povezane s povećanim rizikom od smrti od drugih uzroka, kao što su rak i samoubistvo.
4. Prerađena ulja iz sjemenki i biljna ulja su zdrava
Zbog nekog vrlo čudnog razloga, obrađena sjemena i biljna ulja postala su ‘zdrava hrana’. Ljudi su ih počeli koristiti i konzumirati prije stotinjak godina jer do tada nije postojala tehnologija njihove prerade. Ipak, prehrambeni ’genijalci’ shvatili su da su ona vrlo zdrava za ljude i sigurno bolja od ’opasnih zasićenih masti’.
Takva ulja, koje uključuju ona od soje, kukuruza i pamukova sjemena, vrlo su bogata omega-6 višestruko nezasićenim masnim kiselinama, koje su štetne i mogu izazvati upale.
Ova su ulja preporučivale mnoge organizacije za zaštitu zdravlja, što je odličan primjer kako nas slijepo prakticiranje nutricionističkih mudrosti može prerano otjerati u grob, napisao je Gunnars koji kaže da je njegova naučna misija “spasiti svijet od pogrešnih informacija i pseudonaučnih savjeta o prehrani“.
5. Zasićene masnoće podižu loš holesterol
I rat protiv zasićenih masnoća izgubljen je jer se temeljio na lošim studijama koje su onda postale javna politika s katastrofalnim posljedicama.
No, najgore je to što zdravstvene organizacije još uvijek nisu promijenile svoje stavove, unatoč tome što je u nekoliko posljednjih godina čak 21 studija dokazala (među kojima i jedna u koju je bilo uključeno 347.747 sudionika) da ne postoji dokaz da zasićene masti povećavaju rizik od srčanih bolesti.
6. Zasićene masti i trans-masti su slične
Trans-masti su nezasićene masnoće koje su hemijski modificirane da budu čvrste i imaju dulji rok trajanja, a poznate su kao djelomično hidrogenirane masti. Proces proizvodnje je odvratan, a uključuje visoki pritisak, visoku temperaturu, metalni katalizator i vodik pa je pitanje kako je neko mogao misliti da će ovako dobivene masti biti pogodne za prehranu ljudi.
Nažalost, neke od glavnih zdravstvenih organizacija počele su zbunjivati ljude grupirajući trans-masti i zasićene masti u istu kategoriju nazivajući ih ’lošim mastima’.
A dok su zasićene masnoće potpuno bezopasne, to ne vrijedi i za trans-masti koje mogu izazvati otpornost na inzulin, a i povećavaju rizik od bolesti srca.
7. Konzumacija masti deblja i opasna je
Mast jo ona fina mekana podloga ispod naše kože zbog koje izgledamo mekano i svježe. Zato je konzumiranje masnoće važno da bismo to održali.
Dakle, vi ste ono što jedete, iako sve nije tako jednostavno, lako masti imaju više kalorija po gramu u usporedbi s proteinima i ugljikohidratima, namirnice s visokim udjelom masti vrlo su zasitne i teško ćemo se od njih prejesti.
8. Obrađeni margarin je bolji od prirodnog maslaca
U sklopu rata protiv zasićenih masti i maslac je postao nezdrava hrana pa je to bila prilika za proizvođače da kreiraju i reklamiraju njegovu repliku – margarin.
Većina margarina sadrže velike količine prerađenih biljnih ulja i trans-masti koje se dodaju u mješavinu. Teško je zamisliti da je takav tvornički obrađen proizvod zdraviji od maslaca, koji je posve prirodan proizvod i ljudi su ga jeli stoljećima.
9. Obrađene nemasne namirnice su zdravije
Kada su savjeti o smanjivanju masnoća kulminirali, proizvođači hrane uklonili su masnoće iz nekih svojih proizvoda. No, nastao je veliki problem jer je prirodna hrana bez masti izgubila dobar okus. Onda su se dosjetili i dodali hrpu šećera kao nadoknadu za nestalu mast.
Zato je većina ’nemasne’ hrane postala prebogata šećerom i to je čini štetnom. Ako hrana ima oznaku ’niske masnoće’, ili je ’dijetalna’ ili ‘lighf, onda ćete na etiketi sastojaka vjerojatno naći šećer, kukuruzni sirup i razne umjetne spojeve.
Ljudi koji jedu na zejtinu i koriste mlečne proizvode,češće boluju od srca, pritiska, arterio skleroze,spondiloze i okoštavanja zglobova,kao i kamena u bubrezima!!!!!!!!!!!!
Dragica Erceg Bravo Dragice,sa Vama se potpuno slažem,i savetujem da jedete slobodno jaja,slaninu i svinjsku mast,jer se od zejtina dobijaju trigliceridi,osteo poroza i šećer.Naravno sve umereno.Poznajem čoveka koji ima skoro 80 godina,koji svaki dan za doručak,a pošto je sam često i tri obroka jede slaninu sa hlebom ljutom parikom i belim lukom a nije debeo i vrlo je vitalan i pokretan,na izgled kao čovek od 40 godina!!! Nikad ga nisam video bolesnog ni od kijaviceee!!!!!!!!!!!
Redovno treniram, jedem sve cega se dohvatim, slaninu i luk obozavam i isto jedem, ne cesto, ali se nadje na stlu, i smrsavio sam 4kg. Znaci, nista dijeta, u smislu, ovo nije dobro, ono nije dobro….ne, sve jedite samo trenirajte i nema problema
Ne razmisljajte o hrani sta je zdravo a sta ne…treba razmisljati CIME su nas trovali za vreme rata. I danas se vide posledice kao i sto ce i jos puno narednih godina.
Slanina je najbolja hrana sta da zadovoljis dusu zar ima nesto zdravije od slanine a onda vi Radivoje jedite pastetu ona je sigurno bolja od slanine hahahaha.
U poplavi informacija na int.budi pametan pa razluči što je djelotvorno a što ne,treba provjeriti,ali ne bezuslovno.Mladi imaju vremena za eksperimrntiranje a bogami mi stari smo zakasnili.svako malo pa se pojavi nova teorija o zdtavoj prehrani,ko će to sve pohvatati.
Ja smatram da sve ove savjete o zdravoj ili pak nezdravoj hrani šire razne propagandne mašinerije velikih farmaceutskih kuća kojima nije stalo do zdravlja ljudi već do prodaje lijekova koji su veoma skupi i mnogo štetniji od bilo koje hrane.Svima nam je poznato da većina nepismenih ljudi doživi duboku starost jer ne čita gluposti koje pišu razni lobisti već se hrane domaćom zdravom hranom,jedu masno piju domaću rakiju,puše i dožive 100 i više godina,dok oni koji piju kokakole jedu hamburgere i piju razna vještačka pića nedočekaju ni 50 godina pa u grob.
Na drevnom hramu u Delfima stajao je natpis, "Ničeg previše". To je jedina mudrostu ishrani.
Sve je moguće, ali Treba izbegavati: slano, papreno , kiselo, ljuto, pa bogami i premasno,recimo čvarke, slaninu. Slaninu može samo toliko da zadovoljiš dušu…
Ok
Strašno…što je nervirajuće, do juče onako, od danas ovako…ko se tu snadje.Najbolje sve jesti ,tj.šta organizam traži. Za kafu isto tako da je dobro piti po 1 šoljicu, a opet neki kažu zapušava
krvne sudove…nekako se dovijamo, umereno sve…
Obavezno procitati i dobro razmisliti kako se hranimo…
ko ce ovo sve da selektuje
daj organizmu ono sto trazi i sve ok
Kad bi sve znali….?živjeli bi 200 godina.
Obavezno procitati i dobro razmisliti kako se hranimo………