Opis biljke: Glog je većinom srednje veličine. Na pogodnim staništima uspijeva i kao čvorasto, razgranjeno drvo visine i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo. Kora je glatka, sivo-pepeljaste boje s granama na kojima je raspoređeno trnje dužine do 1 1/2 cm. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti, s donje strane su svijetlo plavkasto-zeleni, a s gornje strane tamnozeleni i sjajni. Nalikuju listovima hrasta, samo što su znatno manji. Bijeli cvjetovi su skupljeni u bogate kitice s dugim i kraćim peteljkama. Snažno mirišu na med. Plodovi su crvene boje i beru se kad sazriju, u kasno ljeto.
Stanište: glog se često nalazi na rubovima niskih bjelogoričnih i crnogoričnih šuma, a veoma često raste u šikarama te uz ograde i živice.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se skupljaju cvjetovi sa cvjetnim stapkama, listovi i plodovi bez peteljke. Cvjetovi i listovi sakupljaju se u proljeće. Cvjetovi i cvjetni vršci sabiru se samo s grmova koji su u punom početnom cvatu. Suše se u tankom sloju pri čemu je potrebno paziti da ne promjene boju. Listovi se beru nakon cvatnje. Plodovi se beru nakon dozrijevanja, suše se najprije u hladu, da uvenu, a nakon toga dosuše se na toploj peći.
Ljekovito djelovanje: drži se da je glog jedna od najvrednijih i najdjelotvornijih ljekovitih biljaka za srce. Glog jača i regulira rad srca. Osim toga, glog je izvanredan regulator krvnog pritiska, pri čemu ne samo da snižava povišeni krvni tlak, nego povisuje preniski krvni tlak u oslabljenog srčanog mišića. Dobar je u liječenju oštećenog srčanog mišića u starosti, kod upale srčanog mišica, u liječenju zakrečenja krvnih žila i angine pectoris. Glog djeluje na smirenje živčanog sistema.