Grč je naglo, jako i nehotično stezanje mišića koje se javlja u više ili manje iznenadnim napadima.
Mišići tijela napeti su i za vrijeme mirovanja, zategnuti su i čvrsti. Stručno se kaže da mišići imaju svoj tonus. Napetost mišića ujedno je i odraz njegove sposobnosti i snage. Tonus mišića može biti smanjen. Tako je u starijih ljudi, fizički netreniranih osoba, prilikom općega propadanja organizma te nekih bolesti. Takvi mišići postaju mlohavi, slabi i “ostavljaju dojam kao da vise s kostiju”.
Tonus mišića može biti i povišen. Ako se napetost mišića i njegovo stezanje naglo i nesvrsishodno pojača, mišić postaje tvrd, ukočen i nesposoban za funkciju. To stanje mišića naziva se grč ili spazam. Takav grč može trajati nekoliko sekunda, više minuta, satima i danima. Ako grč traje duže vrijeme, javlja se jaki bol.
Stezanje mišića dovodi do stiskanja krvnih žila, zbog čega nastaje smanjen dotok krvi u mišić. Posljedica je smanjen dovod hrane i kisika, a u mišiću se nakupljaju kemijske otpadne tvari koje nadražuju osjetna tjelešca koja su odgovorna za nastanak bola.
Grčevi se mogu javljati i u trzajevima, tj. u napadima jedan za drugim. Niz takvih kratkotrajnih grčeva dovodi do prisilnih pokreta pojedinih ili svih dijelova tijela…
Sve mišiće tijela možemo podijeliti u dvije velike grupe. Jednu grupu čine mišići na čiji rad možemo utjecati svojom voljom, oni su odgovorni za pokret tijela, za rad ruku, kretanje, mijenjanje položaja tijela, zatim mišići za govor. Drugu grupu sačinjavaju mišići čiji je rad potpuno nezavisan od ljudske volje, oni su odgovorni za rad bitnih funkcija organizma, oni okružuju krvne žile, sve šuplje unutarnje organe kao što su crijeva, žučni mjehur, želudac, žučni vodovi, mokraćovod.
Grčevi vrlo često zahvaćaju mišiće i tih šupljih organa u unutrašnjosti tijela. Takve grčeve bolesnik osjeća kao grčevit bol, on je karakterističan po tome što jakost bola raste, dosegne maksimum, a onda se smanjuje, da bi se nakon izvjesnoga vremena ponovio. Bol nastaje na isti način kao i kod mišića kojima upravlja naša volja.
Radi bolje preglednosti grčevi su podijeljeni u dvije grupe: na grčeve mišića čitavoga tijela i na grčeve pojedinih mišića.