Izvor masnoća su životinjske masti i biljno ulje. U pogledu kalorične vrijednosti, i jedne i druge su jednake vrijednosti. U ishrani je bolje koristiti masnoće biljnog porijekla, odnosno biljna ulja kao što su maslinovo, suncokretovo, bućino ulje i slično. Masnoće životinjskog porijekla valja izbjegavati jer sadrže neke sastojke koje pospješuju razvoj skleroze i neke druge bolesti. Svinjsku mast potrebno je potpuno izbjegavati, jer masnoće životinjskog porijekla u organizam unosimo mlijekom, mesom, maslacem, sirevima i jajima.
Potrebne dnevne količine masnoće za zdravog čovjeka iznose od 50 do 60 g. Teški fizički radnici, posebice ako rade na hladnoći, imaju potrebu za 2 do 3 puta većim količinama masnoća. Ako se uz dovoljne količine bjelančevina i ugljikohidrata uzimaju veće količine masnoća, masti se talože u ljudskom organizmu, ponajviše na trbuhu, prsima, bokovima te uokolo srca i drugih unutrašnjih organa. Manje količine masnih naslaga u organizmu su potrebne jer služe kao rezerva za kalorije, a osim toga pojedine organe štite od hladnoće. Bez obzira na sve, veće količine masnoća djeluju štetno, posebice na srce, zatim na zakrečenje krvnih žila, odnosno na arteriosklerozu, povišenje krvnog tlaka itd.
- Google oglasi -
