Migrena je kronična bolest obilježena recidivirajućom srednje do jako izraženom glavoboljom koja je često povezana s nizom simptoma autonomnog živčanog sustava. Glavobolja je tipično jednostrana (zahvaća jednu polovicu glave) i pulsirajuća, a traje od 2 do 72 sata.
Ostali simptomi mogu biti mučnina, povraćanje, fotofobija (osjetljivost na svjetlost), fonofobija (osjetljivost na zvukove), a bol se obično pojačava pri tjelesnoj aktivnosti
Velik broj ljudi pati od migrene. Znanstvenici upotrebljavaju jedinicu zvanu “dol” za mjerenje boli. U tom stupnjevanju 6 dola predstavlja razinu boli koja se rijetko doseže. Jaka migrena odgovara jačini od DEVET dola! Ako žrtva ima sreće, napad migrene traje manje od jednog sata. Ako ne, ona može potrajati i cijeli dan, ponekad i više dana, pa i cijeli tjedan.
Migrena simptomi
Prije napadaja često se javlja aura. Aura je naziv za takozvani predsignal prije pravog migrenskog napadaja. Može trajati nekoliko minuta do najviše sat vremena. Najčešći oblici aure su: scintilirajući skotom (bljeskajuća tačkica u vidnom polju), jednostrani ispadi vidnog polja, jednostrani poremećaji osjeta ili motorike u ekstremitetima ili poremećaji govora. Obzirom na prisutnost aure, migrene dijelimo na:
- Migrena bez aure (obična migrena, hemicrania simplex)
- Migrena s aurom (klasična migrena)
- Migrena s produženom aurom (migrena s komplikacijama)
Žrtve prepoznaju znakove koji najavljuju napad. Neposredno prije eksplozije boli pojavljuju se poteškoće s vidom: koprena ili “magla”, crne mrlje i jarke boje. Žrtva može imati i vrtoglavicu. Malo potom bol se pojačava, pulsira i tuče poput čekića – samo na jednoj strani glave, često iznad desnog oka, dok ga neke osobe osjećaju na lijevoj strani. Bol brzo doseže najjaču žestinu. Ponekad se može proširiti na cijelu lubanju i postati nepodnošljiva. Ta klinička slika često se kompletira mučninom i povraćanjem.
Do kraja napada, rad i društveni odnosi potpuno su onemogućeni. Većina može samo trpjeti i umiriti se u tamnoj sobi daleko od buke, sve dok bol ne prestane.
Mogući uzroci migrene
Od mnogih različitih profesionalnih mišljenja izložit ćemo ih nekoliko:
- Hipoglikemija, stanje koje je posljedica prehrane bogate šećerima i rafiniranim brašnom, s nedovoljnim količinama vitamina i minerala.
- Emocionalna napetost izazvana tugom, bijesom, razočaranjima, tjeskobom i slično.
- Tegobe s jetrom.
- Zatvor i “auto-intoksikacija” koju on izaziva.
- Alergija na konzervanse i kemijske prehrambene aditive.
- Tegobe sa žlijezdama, što je zaključak koji se izvodi iz činjenice da napadi migrene često prestaju s popuštanjem rada spolnih žlijezda (u menopauzi kod žena i u poodmakloj dobi kod muškaraca).
- Loše prehrambene navike također mogu izazvati migrenu. Doktor Atkinson je izjavio: “Dvije najčešće pogreške vjerojatno su nedovoljno obilan doručak i previše, ponekad enormno mnogo, konzumiranih ugljikohidrata.
- Prehrana treba biti bogata bjelančevinama, siromašna mastima, s umjerenim količinama ugljikohidrata (glucida), a valja obratiti pažnju na mogućnost alergija na namirnice kao što je čokolada i sir, što su mogući etiološki faktori nastanka migrene.
- Konzumacija duhana i alkohola, kad je riječ o migreni, trebaju se izbjegavati jer su to česti i jaki izvori tegoba.
Iako je toga svjesno malo onih koji pate od migrene, udisanje mnogih proizvoda i mirisa može pojačati krug koji izaziva jaku glavobolju. Doktor Spear tvrdi da su prašina i plijesan među najčešće odgovornim tvarima. Pacijenti alergični na prašinu i plijesan zamjećuju da se prvi simptomi migrene pojavljuju nakon boravka u podrumskoj prostoriji ili pećini ili pak nakon što su tamo stanovali. Doktor Spear kaže da tvari koje mogu prouzročiti migrenu mogu biti magla, boje, razrjeđivači, duhanski dim, aerosoli, parfemi, amonijak, klor, mirisi pečenja, plin u ispušnim cijevima i formalin.
