Zdravlje Najveći organ našeg tijela - Koža

Najveći organ našeg tijela – Koža

-

kožaKoža (derma) je organ ljudskoga tijela, poput srca, jetre i bubrega, koža obavlja brojne i za život čovjeka bitne funkcije.

Zdrava i neoštećena koža sigurna je zaštita tijela od napada brojnih i često smrtonosnih klica bolesti. Osim od bolesti, koža štiti i od drugih vanjskih štetnih utjecaja: prevelike topline, hladnoće, hemijskih, mehaničkih i drugih nadražaja.

Koža nije samo “zaštitni pokrivač tijela”, ona je i pravi “mali laboratorij” koji proizvodi, prerađuje ili dogotavlja važne kemijske spojeve, npr.: vitamin D, zaštitne tvari za organizam, tzv. antitijela. Koža je i skladište neophodnih tvari za život. U koži se zadržava dosta vode. Kao “rezervoar”, koža sadrži oko 10 posto ukupne vode tijela.

>> Manjak vitamina D u trudnoći povećava rizik od multiple skleroze kod djece

U koži se nalaze minerali, pa čak i neke tvari koje su štetne i nastaju poremećenom mijenom. Koža ima bitnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature, izlučuje masti, stvara zaštitni pigmentni sloj protiv štetnoga djelovanja sunčanih zraka. Koža je također važan osjetni organ, predstavlja dodirnu površinu između čovjeka i njegove okoline, u njoj se nalaze brojna živčana vlakna i posebna živčana tjelešca putem kojih čovjek osjeća dodir, pritisak, toplinu, hladnoću i bol.

- Google oglasi -

Ukupna površina kože odrasla čovjeka iznosi između 16.000 i 19.000 kvadratnih centimetara. Debljina kože različita je na pojedinim dijelovima tijela i iznosi od pola milimetra na očnom kapku do pola centimetra na dlanu i tabanu. Koža je građena od brojnih i različitih stanica koje sačinjavaju dva glavna sloja. Površinski sloj kože naziva se pousmina ili pokožica (epidermalni sloj), dok se dublji sloj naziva usmina ili kutis. Ispod kutisa nalazi se potkožno tkivo.

Površinski sloj kože (epidermis) nije iste debljine na svim dijelovima tijela. Na površini sloja nalaze se mrtve, rožnate stanice, koje su naročito brojne na dlanovima ruku i tabanima, one se neprekidno odstranjuju, ljušte s površine. Tako se površinski sloj kože neprekidno obnavlja. Stanice rastu iz dubine prema površini i za trideset dana epidermis se potpuno izmijeni. Na glavi, u predjelu kose, proces je brži te dolazi do masovnoga odstranjenja orožnjenih mrtvih stanica, prhuti.

>> Za koji tip kože kažemo da je suha koža?

Usmina graniči s potkožnim tkivom, u njoj ima mnogo elastičnih vlakana i predstavlja najčvršći i najelastičniji sloj kože. Površina usmine neravna je, valovita. Udubljenja i ispupčenja prema pousmini karakteristična su za svakog pojedinog čovjeka. Pritiskom jagodica prstiju ostavlja se otisak, siguran znak za raspoznavanje (daktiloskopija).

- Google oglasi -

U usmini se nalaze brojne žlijezde lojnice. Loj čini kožu masnom i glatkom, a njen najpovršinskiji sloj nepropusnim za vodu. Žlijezda lojnica nema jedino na dlanovima i tabanima. Zbog toga rožnati sloj na tim djelovima nabubri, ako je duže vrijeme u vodi, jer nema zaštitnoga masnog sloja. U tom dijelu kože nalaze se i žlijezde znojnice, vrlo značajne za regulaciju tjelesne temperature. Brojne kožne bolesti nastaju zbog promjena u radu žlijezda znojnica i žlijezda lojnica.

Ispod usmine nalazi se potkožno tkivo s mnogo masnoga tkiva, koje poput izolatora sprečava suvišan gubitak topline i predstavlja rezervnu hranu tijela, ujedno djeluje poput “amortizera”, ublažujući udarce kojima je tijelo svakodnevno izloženo. Osim masnoga tkiva, pod kožom se nalazei brojne veće krvne žile. Mnoge uočljive promjene na koži posljedica su promjena u potkožnom tkivu.

Koža je bogato opskrbljena brojnim živcima, u njoj se nalaze mnogi živčani završeci i posebna živčana tjelešca o kojima ovise pojedini osjeti kože.

kožna oboljenja

Okomit presjek kože:
1. Rožnati sloj,
2. Odvodni kanal žlijezde,
3. Žlijezde znojnice,
4. Masno tkivo,
5. Krvna žila

U koži se nalaze brojne krvne žile. Krv koja dolazi u kožu ne samo što prehranjuje kožu nego regulira temperaturu. Krv prenosi toplinu iz unutrašnjosti tijela na površinu, odakle se odstranjuje bilo zračenjem, direktnim odvođenjem ili isparavanjem znoja. Kroz kožu zdrave osobe protječe u jednoj minuti oko pola litre krvi.

U slučaju visoke tjelesne temperature, krvne žile u koži mogu se maksimalno proširiti, tada kroz čitavu kožu u jednoj minuti može proći gotovo 3 litre krvi. Zato srčani bolesnici teško podnose visoku temperaturu jer je to znatno dodatno opterećenje bolešću oslabljenoga srca. Najčešće promjene na koži posljedica su naglih promjena, trajnih ili prolaznih poremećaja na krvnim žilama kože.

Normalna boja kože je ružičasta i potječe od krvi koja se nalazi u površinskim krvnim žilama. Poznato je da nagla navala krvi u koži dovodi do rumenila, a stiskanje krvnih žila do blijede boje kože. Žućkastu primjesu boji daje potkožno masno tkivo koje je u čovjeka žute boje. Neke ljudske rase imaju crvenkastu, žutu, smeđu ili potpuno crnu boju kože. Tamna boja kože ovisi o količini pigmenata, tvari koja se taloži u tkivima i ima svoju boju.

>> Savršen piling da vam koža bude glatka

U koži postoje posebne stanice koje stvaraju pigment nazvan melanin. Količina toga pigmenta ne samo što određuje boju kože nego i boju kose i očiju. U ljudi tamne puti, naročito crnaca, toga pigmenta ima mnogo, zapravo je zaštitna tvar jer štiti tijelo od prodora štetnih ultraljubičastih zraka. Postepenim sunčanjem u koži se stvara dovoljno zaštitnoga pigmenta, tako da i ljudi “bijele puti” mogu podnijeti jače i dugotrajnije izlaganje suncu. Postoje brojne promjene na koži koje su posljedica smanjene ili pojačane pigmentacije. Poremećaj u stvaranju pigmenata melanina ne prati samo neke kožne bolesti nego i niz poremećaja u unutrašnjosti organizma.

Koža je vrlo osjetljiv organ. Brojnim živcima, limfnim i krvnim žilama, u najužoj je vezi sa svim ostalim organima i tkivima u tijelu. Na koži se često vide promjene zbog bolesti nekoga organa u unutrašnjosti tijela. Zato što je površinski organ, koža je najpristupačnija promatranju, pa se često “unutarnja bolest” otkrije kožnom promjenom kao prvim znakom bolesti. Poznato je da kod nekih bolesti jetre i žučnih putova koža postaje žuta, kod nekih trovanja plava i žarkocrvena.

>> Tipovi kože – Masna i mješovita koža lica

Tamna boja kože, bez sunčanja, navest će liječnika da pomisli na bolest nadbubrežne žlijezde, po plavoj boji kože postavit će dijagnozu srčanih bolesti, prema vrsti osipa otkrit će zarazne bolesti. No, liječnik zna da ni jedna kožna promjena nije siguran znak određene bolesti. Potpuno različite bolesti daju iste promjene na koži, kao što i ista bolest može dati potpuno različite promjene kože.

Iako je vrlo osjetljiv organ, koža nema velike mogućnosti reagiranja, može mijenjati boju, na njoj se mogu javiti mrlje, čvorići, mjehurići, mjehuri, rane, kraste, ljuštenja i izrasline, to je gotovo čitav “repertoar” mogućih reagiranja. Unatoč tome, liječniku nije teško postaviti dijagnozu bolesti, pogotovu ako su kožne promjene samo jedan od mnogobrojnih znakova bolesti. Ali ako je kožna promjena jedini znak, tada će iskusan liječnik na temelju “finih detalja” oblika, proširenosti, lokalizacije, uz pomoć laboratorija ustanoviti o kojoj je bolesti riječ.

>> Zdrava koža tokom zime

Na koži se ne odražavaju samo bolesti organa i tkiva tijela nego i psihičke promjene. U njoj se nalaze brojni ogranci živaca tzv. autonomnoga živčanoga sustava, tj. živčevlje koje radi nezavisno od čovjekove volje. Ti živci upravljaju radom kožnih žlijezda, mišića, sužavaju i proširuju krvne žile u koži. Taj autonomni živčani sustav nalazi se pod jakim psihičkim utjecajem. Poznato je da se na koži mogu odraziti duševne promjene i raspoloženja.

Kao vrlo osjetljiv organ, koža je ogledalo psihičkih pojava. Neke od tih kožnih promjena postale su poslovične u narodu: “pocrvenjeti od stida”, “naježiti se od užasa”, “poblijediti od straha”. Pod čisto psihičkim utjecajem, tj. samo na “živčanoj bazi”, mogu se javiti i plikovi, čvorići, mjehurići. Mnogi znaju da postoji psihogena urtikarija, ali rijetkima je poznato da u histeričnih osoba može doći do pravih krvarenja u koži samo na “živčanoj bazi”.

- Google oglasi -

NAPIŠITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

Novi članci

Svila od kukuruza spas za upalu mjehura i natekle zglobove

Svila od kukuruza je jedno od onih sredstava koje mnogima zvuče kao "bapski lijek". Istina je da...

Dragoljub – aromatična i ljekovita biljka

Dragoljub biljka uzgaja se kao ukrasna biljka u cvjetnjacima, a raste i u svijetlim bukovim šumama i...

Kako dobiti sok od breze – Eliksir koji će vas preporoditi

Sok od breze sakuplja se u rano proljeće, prije otvaranja pupoljka. Brezin sok ima svjež i pomalo...

Krastavac je idealna ljetna namirnica

Krastavci (Cucumis sativus) su gotovo idealna ljetna namirnica. Zbog velikog sadržaja vode, i gotovo neutralnog okusa, pružaju...

Bakin recept za slatko od smokava

Kada malo bolje razmislimo, slatko od smokve bakin recept se i danas koristi i ništa ih ne...

Smokva kraljica ljeta, izvor zdravlja

Smokva je relativno nisko drvo s jako razgranjenom krošnjom. Starije grane sive su boje, a mlade tamnozelene....

Preporučeno

Dragoljub – aromatična i ljekovita biljka

Dragoljub biljka uzgaja se kao ukrasna biljka...

Možda vas zanima?POVEZANO
Preporučeno za vas