Zašto je pivo toliko vezano uz nogomet, navijače i slavlje, mogli bi nam više reći sociolozi i možda marketinški stručnjaci. Naš je doprinos najpopularnijoj navijačkoj okrepi pregled nutritivnih i zdravstvenih aspekata piva.
Tijekom posljednjih nekoliko godina, mnogo se piše i govori o povoljnom utjecaju umjerene konzumacije crnog vina na zdravlje čovjeka. Međutim, pomnim pregledom literature dolazi se do spoznaje kako pivo jednako povoljno djeluje na prevenciju bolesti srca kao i vino. Nadalje, pivo može značajno pridonijeti prehrani, s obzirom na sadržaj vitamina B skupine, minerala, antioksidansa, pa cak i prehrambenih vlakana. Egipatska legenda kaže da je izumitelj piva bio Oziris, bog plodnosti, zemlje i vegetacije. U tim davnim vremenima pivo se nije smatralo samo pićem, smatralo se i lijekom i hranom. U današnje doba, konzumacija piva je ograničena, zbog spoznaja o lošem utjecaju alkohola koji sadrži. Prekomjerna konzumacija alkohola ima negativan učinak na zdravlje i okolinu, te valja biti vrlo oprezan s odašiljanjem poruka o povoljnim učincima alkoholnih pica na zdravlje. Ključna riječ kod svih spoznaja o pozitivnom utjecaju alkoholnih pica na zdravlje je umjereno…
Nutritivni sastav piva
Više od 90 % piva je voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Međutim, kod ove tvrdnje valja biti oprezan, budući da alkohol pospješuje dehidraciju, te stoga ipak treba prednost dati dobroj staroj vodi. Proizvođači piva svjesni su već od davnina da je samo voda visoke čistoće prihvatljiva za proizvodnju piva. Za jednu litru piva potrebno je 7 do 10 litara vode – što za vrenje, što za pranje i sterilizaciju posuda u kojima se pivo proizvodi i transportira.
Pivo ne sadrži masti, ima nizak udio proteina, a ugljikohidrati uglavnom potječu iz ječma. Pivopije nerijetko pravdaju svoju ljubav prema pivu ističući kako na taj način unose važne vitamine B skupine. Zaista, kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine B skupine koji ostaju u pivu. Ipak, pokušaj opskrbe vitaminima B skupine putem piva neće biti toliko uspješan, budući da pretjerivanje uzrokuje nedostatak vitamina, zbog sadržaja alkohola, koji je poznati «kradljivac» vitamina, posebice vitamina B1. Pivo sadrži brojne elemente u tragovima i minerale. Njihova količina ovisi o porijeklu sirovina, metodama pripreme i proizvodnom procesu. Sastav tla u koje se jecam i hmelj uzgajaju, te vremenski uvjeti igraju ulogu u mineralnom sastavu piva. Prisustvo minerala poput željeza, kroma, bakra, silicija i kalija svakako se može smatrati povoljnim svojstvom.
Posebice je povoljan omjer natrija i kalija, gdje je kalij u prednosti, što je preduvjet za pravilnu ravnotežu tekućine u organizmu i prevenciju povišenog krvnog tlaka. Širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja nalazi se u pivu. Naime, riječ je o fitokemikalijama, posebice o polifenolima koji se smatraju odgovornima za povoljna svojstva crnog vina, a eto prisutni su i u pivu. Polifenoli štite kardiovaskularni sustav i imaju antioksidativno djelovanje. Fitoestrogeni ili biljni estrogeni, pripadnici velike obitelji fitokemikalija, također su prisutni u pivu. Ovi spojevi imaju sličnu kemijsku strukturu ženskim spolnim hormonima estrogenima, te se stoga smatra da mogu pružiti zaštitu od hormonski induciranih karcinoma poput karcinoma dojke, prostate i endometrija. Nije poznato da li je količina prisutnih fitoestrogena u pivu dostatna za navedene pozitivne učinke.
Riječ znanosti
Nova istraživanja pokazuju kako ispijanje jednog piva dnevno može utjecati na smanjenje čimbenika rizika od srčanog udara. U prvim kliničkim ispitivanjima provedenim na The Hebrew University of Jerusalem u Izraelu, obuhvaćeno je 48 muškaraca koji su bolovali od ateroskleroze. Rezultati istraživanja pokazali su da konzumiranje jednog piva dnevno može vrlo korisno djelovati na osobe sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Ispitanici, u dobi od 48-72 g., podijeljeni su u dvije skupine. Jedna skupina konzumirala je jedno pivo dnevno u periodu od 30 dana, a druga skupina konzumirala je mineralnu vodu. Obje skupine su istovremeno bile na istim režimima prehrane bogate voćem i povrćem.
Kod 21 od 24 ispitanika grupe koja je konzumirala pivo, istraživači su otkrili pozitivne reakcije u krvi, odnosno došlo je do smanjenja kolesterola u krvi, povećana je aktivnost antioksidansa, i smanjena koncentracija fibrinogena. Sve su to poboljšanja koje dovode do općeg poboljšanja kardiovaskularnog stanja pacijenata. Kako slična poboljšanja nisu zabilježena u grupi ispitanika koji su konzumirali mineralnu vodu, znanstvenici pretpostavljaju kako je do promjena na bolje došlo zbog djelovanja polifenola, spojeva koji se nalaze u pivu.
Međutim znanstvenici upozoravaju kako smanjenje rizika od srčanog udara ne treba shvatiti isključivo kao posljedicu konzumacije alkohola jer mnoga prijašnja istraživanja su već pokazala, i dokazala, da vrlo bitnu ulogu u kardiovaskularnim oboljenjima ima i način života, odnosno pravilna prehrana i redovita tjelovježba.
