Anemija je najučestaliji krvni poremećaj. Postoji nekoliko vrsta anemije, a razlikuju se po uzroku nastanka.
Karakteriziraju je smanjen broj eritrocita ili smanjena količina hemoglobina u jedinici volumena krvi.
“Poremećaji koji nastaju zbog anemije uglavnom su posljedice smanjene oksigenacije tkiva, a količina prenijetog kisika izravno ovisi o količini raspoloživog hemoglobina. Broj eritrocita nije sasvim tačno mjerilo za anemiju; eritrociti mogu, naime, sadržavati smanjenu prosječnu količinu hemoglobina, pa će tada , iako postoji normalan broj eritrocita, sposobnost krvi da prenese kisik (oksiforna sposobnost) biti smanjena”, rekao je za Klix.ba Kenan Ljuhar, ljekar iz Poliklinike Sunce.
Različiti uzroci
Uzroci anemija su mnogobrojni i veoma raznoliki, pa se kriteriji prema kojima se one mogu podijeliti različiti. Kao najčešći uzrok anemija jeste nedostatak željeza, ali i neke druga stanja kao hronične bolesti, infektivne bolesti, kemoterapija, nedostatak vitamina A, B12, folne kiseline, kao i nasljedni poremećaji.
“U bolesnika sa anemijom izražene su promjene u mnogim organskim sistemima. One su posljedica dvaju različitih procesa: poremećaja funkcije tkiva zbog hipoksije i kompenzacijskih nastojanja da se ublaže učinci hipoksije. Blaga anemija izazvana nedostatkom željeza obično ne dovodi do komplikacija, međutim, ako se ne liječi i postane izraženija, može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Pošto kod anemičnih pacijenata srce mora jače da pumpa da bi nadoknadilo nedostatak kisika u krvi, mogući su problemi u vidu ubrzanog ili nepravilnog rada srčanih mišića. Ukoliko je riječ o osobama sa koronarnim arterijskim oboljenjem, najčešća komplikacija jeste razvoj angine pektoris”, rekao nam je Ljuhar.
Utječe i na plod
Anemija je posebno opasna tokom trudnoće jer može dovesti do prijevremenog porođaja ili uzrokovati manju tjelesnu težinu bebe. Također, može uzrokovati zastoj u razvoju ploda, povećava mogućnost razvoja infekcije nakon porođaja, a i novorođenče je može naslijediti.Stanje se veoma lako može izbjeći pravilnom prenatalnom brigom koja podrazumijeva unošenje suplemenata željeza tokom trudnoće.
“Veći nedostatak željeza kod odojčadi i djece često izaziva ozbiljne posljedice u vidu kašnjenja u razvoju. Praksa je pokazala da se kod ove djece govor sporije razvija, motorne vještine kasnije sazrijevaju, često imaju i probleme sa koncentracijom, a kod nekih postoji i povećana sklonost ka infekcijama. Kao posljedica anemije u toku trudnoće i slabog snabdijevanja ploda željezom, smanjeni su depoi željeza u organizmu novorođenčeta (izuzetno neophodan mineral u prvih šest mjeseci života)”, rekao je Ljuhar.
Terapija anemija uveliko zavisi od vrste anemija, uzroka, stadija bolesti. Potrebno je prvo utvrditi uzrok bolesti. U većini slučajeva, kaže Ljuhić, problem se rješava uzimanjem suplemenata željeza i unošenjem hrane bogate ovim elementom. Tablete željeza piju se svakodnevno u dozi koju odredi ljekar, a da bi se pospješila apsorpcija željeza preporučuje se da se uzimaju sa vitaminom C, bilo u vidu suplemenata ili soka od naranče, brusnice ili jagode.
“Iako se većina bolesnika osjeća bolje već nekoliko dana nakon početka terapije, suplementi se moraju konzumirati od šest mjeseci do godinu dana, jer je organizmu potrebno toliko vremena da ponovo deponuju dovoljnu količinu željeza. Kod osoba koje imaju problem sa apsorpcijom željeza, terapija je najčešće doživotna, a ovaj mineral ubrizgava im se pomoću injekcija.
U akutnim slučajevima ili ako se radi o ozbiljnim komplikacijama, ljekari se odlučuju za trasfuziju krvi, da bi se anemija brže sanirala.Tokom terapije ljekar će redovno kontrolisati uspješnost liječenja. Osim kompletne analize krvi, potrebno je redovno mjeriti nivo željeza u krvi, kao i indeks stvaranja mladih eritrocita”, kazao je.
Promjena u ishrani
Osim lijekova, tu su i drugi način koji pomažu liječenju anemije. Ljekari pacijente savjetuju da što više borave na svježem zraku i promijene način života.
“Hronično uživanje alkohola može potkopati pravilnu prehranu, klonimo se prekomjernog uživanja alkohola, a vodite računa o svakodnevnoj prehrani koja treba biti bogatija vitaminima i mineralima. Uzimajte mnoge vrste hrane uključujući kruh i žitarice, jetra , crveno nemasno meso, perad, rižu i krompir. Jedite mahunarke i brokulu. Unos vitamina C treba povećati, te ne zaboravite na sušeno voće, bademe i školjke”, savjetuje Ljuhar.
Nejasni simptomi
U Federaciji BiH provedeno je istraživanje o anemiji djece i žena reproduktivne dobi koje je pokazalo da je ta vrsta oboljenja prisutna kod 18,4 posto djece uzrasta do pet godina, 11,3 posto djece od pet do 15 godina, dok u grupi žena do 49 godina učestalost anemije iznosi 22 posto. Ovi procenti nisu zanemarivi.
Anemija se kod mnogih ljudi javlja nezapaženo, a njeni simptomi mogu biti prilično nejasni i neprimjetni. Blaga anemija obično ne daje nikakve simptome osim opće slabosti, malaksalosti i nepodnošenja težeg fizičkog napora. Srednja do teška anemija uzrokuje simptome kao što su glavobolje, smanjeni apetit, bljedilo kože, izrazita slabost i malaksalost, nepodnošenje normalnih fizičkih napora, lupanje srca, omaglice i tzv. listanje noktiju (krhki i slabi nokti).
Ukoliko osjetite ove simptome obavezno se javite ljekaru.
