Kronova bolest je kaldrma u crijevima

Šta je Kronova bolest? Kronova bolest (Crohnova) – Regionalni enteritis je kronična upalna bolest pretežno završnog dijela tankog crijeva, mada se može javiti na bilo kojem segmentu digestivne cijevi. Prvi slučaj opisao je Kron (Crohn) 1932. i bolest je nazvao terminalni ileitis.

Upala je obično diskontinuirana, a zahvaćeni su svi dijelovi crijevne stjenke, kao i omotač crijeva, zajedno s regionalnim limfnim čvorovima. Sluznica crijeva je zbog brojnih nateklina koje joj daju “kaldrmasti izgled” izgubila funkcionalno svojstvo, a prate je povećani limfni čvorovi i fistule koji u potpunosti mijenjaju fiziološki izgled unutrašnjosti crijeva.

Kronova bolest simptomi

Kronova bolest se češće javlja kod mlađih osoba, a prate je osjećanje umora, gubitak težine, proljevi, trbušna bol te povišena temperatura. Abdominalan bol difuznog karaktera može biti stalna ili povremena (kolike), što ovisi o stupnju zahvaćenosti crijevnog sistema. Deset procenata oboljelih ima lokalne komplikacije bolesti s promjenama u vidu ulkusa, fisura, fistula i apscesa. Drugih deset posto ima promjene na nekom drugom organu izuzev crijeva, da bi se simptomi crijevne lokalizacije javili kasnije, što ometa postavljanje prave dijagnoze. Iako uzroci upalne bolesti crijeva još nisu poznati, genetski faktori igraju određenu ulogu. Svaki četvrti oboljeli ima nekog oboljelog u porodici. Rizik nasljeđivanja je najčešći ako je oboljela i majka.

Različite bakterije mogle bi biti odgovorne za Kronovu bolest, a kako je ona mnogo češća u razvijenijim zemljama, stručnjaci vjeruju da i vanjski faktori, kao što je ishrana, moraju igrati određenu ulogu.

Kod pacijenata kod kojih su prve manifestacije na crijevima bolest napreduje do stadija fibroze ili zamjene sluznice vezivnim tkivom tako da se sužava lumen crijeva i gubi fiziološko svojstvo apsorpcije određenih materija (vode, minerala, vitamina, bjelančevina) pa bolesnik mršavi. Zbog blagog krvarenja iz rektuma vremenom dolazi do sideropenicne anemije. Bolesnik je blijed, s ubrzanim pulsom, niskim krvnim pritiskom, vrtoglavicom, glavoboljom, gubitkom apetita.

Prehrana kod Kronove bolesti

Stres i nezdrava prehrana uvelike pogoršavaju simptome Crohnove bolesti, stoga se pacijentima savjetuje zdrava prehrana prilagođena individualnim potrebama. Ukoliko bolujete od Crohnove bolesti, uravnotežena prehrana može vam pomoći da se osjećate bolje i ublažite simptome, a uz to i smanjiti šanse za razvoj bolesti srca ili nekih vrsta raka.

Oboljeli od Crohnove bolesti brže sagorjevaju masnoće, stoga se u slučaju pothranjenosti preporučuje veći unos kalorija i proteina.

Osobama s Crohnovom bolesti preporučuje se

• Namirnice bogate proteinima (riba, soja, perad i mršavo meso, sušeni grah, leguminoze)
• Namirnice bogate kalijem (svježi kravlji sir, riba, avokado, banane)
• Kompleksni ugljikohidrati (cjelovite žitarice te svježe voće i povrće)
• Ulja bogata Omega-3 masnim kiselinama (laneno, maslinovo, sojino, riblje ulje, kao i ulje dobiveno iz sjemenki i oraha)
• Probiotici – mogu uspostaviti ravnotežu u mikroflori crijeva. Preparati laktobacila i jogurti sa živom kulturama mogu biti od koristi u oporavku crijeva.
• Tekućina u velikim količinama (voda, voćni čajevi i prirodni sokovi)
• Mnoge osobe oboljele od Crohnove bolesti pokazuju intoleranciju na hranu, stoga je dobro provesti eliminacijsku dijetu kako bi se utvrdilo koje od namirnica uzrokuju osjetljivost.

Osobama s Crohnovom bolesti ne preporučuju se:

• Zasićene masnoće (životinjski i mliječni proizvodi) – pogoršavaju upalu sluznice tankog crijeva kod Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa
• Mliječni proizvodi – u slučaju intolerancije na laktozu. Međutim, preporučuju se jogurti s aktivnim bakterijskim kulturama.
• Alkohol, začinjena hrana, jednostavni šećeri i kofein – mogu izazvati ili pojačati upale
• Jaja, kikiriki, rajčica i ostala hrana koja može izazvati alergijske reakcije
• Namirnice od pšeničnog zrna, zobi, ječma i ostali proizvodi koji sadrže kukuruz ili gluten
• Hrana bogata oksalatima
• Voće s većim udjelom šećera – ananas, grožđe, smokve, lubenice, kruške i slično voće
• Brokula, karfiol, poriluk, kupus, prokulica i kelj mogu iritirati upaljenu sluznicu i pogoršati simptome
• Preporučuje se smanjiti unos vlaknaste hrane ako postoji suženje crijeva (orašasto voće, sjemenke, kukuruz, kokice i neko povrće)
• Preporučuje se umjerenost u konzumiranju čokolade, kakaa, crnog čaja, papra, špinata, cikle, peršina.

Obavezan stručni pregled

Ekstracrijevni simptomi se manifestiraju oboljenjem zglobova (artritis, ankilozantni spondilitis), upalnim procesima oka, žučne kese, masnih metamorfoza na jetri i karcinoma žučnih vodova.

Najvažniji postupak u otkrivanju oboljenja je radiološki pregled crijeva, rektosigmo doskopija, kolonoskopija, ultrazvuk abdomena, laboratorij, EKG. Liječenje započinje obnovom hranidbenog statusa. Pacijentu se venskim putem unose hrana i tekućina. Totalna parenteralna hiperalimentacija je neophodna pri akutnoj teškoj Kronovoj bolesti s fistulama, pri čemu se zahvaljujući njoj obično može izbjeći hitna operacija.

Naravno, postoji niz grupa medikamenata, počevši od kortikosteroida do citostatika, te nadoknade vitamina se koriste u liječenju ove bolesti ovisno o toku, kliničkoj slici i komplikacijama. Prognoza bolesti je kao kod svih autoimunih bolesti, pacijenti su stalno u periodima poboljšanja, kada nije potrebno uzimati terapiju i pogoršanja bolesti, kada je neophodna terapija. Tok bolesti je ekstremno varijabilan i nepredvidiv. Karcinom debelog crijeva češći je kod ove bolesti nego kod opće populacije!

Kad je nužan kirurški tretman

Kod 70 posto pacijenata oboljelih od ove bolesti mora se raditi kirurški zahvat oboljelog tankog ili debelog crijeva zbog komplikacija koju bolest izaziva. Najčešće indikacije za kirurški tretman su: djelomična opstrukcija crijeva, fistule i apscesi, perforacije crijeva, toksični megakobn, te zaostajanje rasta kod djece.