Zahvaljujući napretku medicine, ljudi danas žive dulje. To ujedno znači i da moramo uložiti više napora kako bismo održali naš mozak u dobrom stanju.
Dulji životni vijek značit će i češću pojavu kognitivnih poremećaja poput Alzheimerove bolesti.
Srećom, napredna tehnologija omogućila je istraživačima da shvate kako mozak radi i što pogoduje njegovom održanju. Tako danas znamo da mozak ‘voli’ hranu s visokom razinom antioksidansa, što uključuje borovnice, kelj i orahe.
Također se zna da je mediteranska dijeta posebno dobra za mozak jer uključuje puno povrća, ribu, maslinovo ulje i crno vino.
I usvajanje nekih ponašanja i navika također pomažu vašim sivim stanicama. Bez obzira imate li 25 ili 65 godina, ovi mali rituali pomoći će da vaš mozak ostane u top formi:
Čestitajte si na malim pobjedama
Učestalost uspjeha znači više od veličine tih uspjeha, zato nemojte čekati neki velik događaj ili uspjeh na kojem biste si mogli čestitati.
B. J. Fogg, ravnatelj Persuasive Tch Laba na Sveučilištu Stanford, kaže kako bismo sami za sebe svaki dan trebali organizirati male proslave. Naime, vaš mozak ne zna razliku između stvarnog napretka i zamišljenog napretka.
I napredak i nazadovanje imaju velik utjecaj na naše emocije. Stoga što se ranije tijekom dana budete osjećali uspješno, to uzbuđenje pomoći će vam da ostvarite i stvarni uspjeh. Na primjer, neka produktivna jutarnja rutina može vas motivirati za ostatak dana. Kad smo sretni i ohrabreni, podiže se razina naše energije. S druge strane, kad smo depresivni ili tjeskobni, razina naše energije pada.
Neka vaše tijelo bude aktivno
Prema neurologu Ettiennu van der Waltu, biti aktivan je jedan od najboljih načina za održanje zdravlja mozga.
‘Specifični oblici vježbe pokazali su se jako dobrima za zdravlje mozga.’
Jednostavno govoreći, kad vježbamo, naše srce brže kuca, kisik stiže u mozak u većoj količini i stanice mozga se brže razvijaju. Što više stanica mozga imamo, one lakše međusobno komuniciraju stvarajući nove veze. Na kraju, naš mozak postaje efikasniji što znači i da bolje obavlja kognitivne zadatke.
Istraživanje iz 2014. koje je provedeno Sveučilište Illinois, pokazalo je da djeca koja redovito vježbaju, imaju manje problema s pažnjom i lakše eliminiraju nevažne informacije kako bi se usredotočili na važno.
Da bi vaš mozak radio bolje, dovoljno je samo 20-ak minuta vježbe dnevno.
Zaposlite ‘mišiće’ mozga
Baš poput mišića u vašem tijelu, i vaš će mozak atrofirati ako ga ne koristite. To znači da je za dobru formu mozga, ključno njegovo korištenje.
Tara Swart, predavačica na glasovitom MIT-u, kaže kako je važno obratiti pažnju i na ona područja mozga koja nisu često u funkciji. Dobra vježba za mozak je pokušati naučiti novi jezik, svirati neki instrument, pa čak i naučiti kako žonglirati.
Kako bi osnažio svoj mozak, autor James Altucher kaže kako pokušava svakog dana doći do neke nove ideje. On ovako opisuje svoj dnevni sistem: Uzmem svoj laptop, odem do lokalnog kafića, čitam nešto inspirativno 20-ak minuta. Zatim počnem zapisivati ideje koje mi padnu na pamet. Ključ je napisati 10 ideja.
Hoćete li na kraju upotrijebiti te ideje ili nećete, zapravo i nije važno. No glavno je da zadržite rutinu.
Sjednite uspravno
Majke su nam uvijek govorile da se ne držimo pogrbljeno i to je zapravo jako dobar savjet. Uspravno držanje povećava energiju i popravlja raspoloženje i samopouzdanje. Kako je otkrila studija iz 2013., ako se držite zgrčeno, u bespomoćnom položaju, tako ćete se početi i osjećati. Istraživanje je također otkrilo i da se ljudi koji se drže pogrbljeno – najčešće zato što stalno gledaju u svoj mobitel – neće u tolikoj mjeri zauzimati za sebe.
Najbolji način da popravite raspoloženje i da se osjećate snažnije je da svakih sat vremena provjerite u kakvom ste položaju.
Ne spavajte s mobitelom u blizini glave
Postoji mnogo mitova i zabluda vezanih uz način na koji mobiteli utječu na naš mozak. I dok se još puno istraživanja na tu temu mora obaviti, jedno je sigurno: plavo svjetlo koje emitiraju mnogi mobiteli narušava san.
Kako kaže Tara Swart, vašem mozgu treba šest do osam sati čvrstog sna kako bi bio u pravoj formi i kako bi se ‘očistio’ od svih nepotrebnih stvari koje je prikupio tijekom dana. Iako se o tom procesu ‘čišćenja’ mozga još ne zna dovoljno, Maiken Nedergaard iz Centra za translacijsku neuromedicinu Sveučilišta u Rochesteru, otkrio je postojanje skrivenih ‘spilja’ u mozgu koje se otvaraju kad smo u dubokom snu. Taj sistem ‘tekućeg čišćenja’ omogućuje izbacivanje nakupljenih neurotoksina kroz kičmeni stup.
Kako bi san bio što dublji, dobro je mobitel držati podalje od glave kad spavate.
