Kvaliteta zraka u našim domovima i uredima postaje velik zdravstveni problem, pogotovo zbog toga što u razvijenim zemljama ljudi provode više od 90% vremena u zatvorenim prostorima gdje je, studije potvrđuju, zrak i do 12 puta zagađeniji od nekih vanjskih prostora. Tvari koje zagađuju zrak zatvorenih prostora isparavaju iz boja, lakova, adheziva, namještaja, odjeće, otapala, građevnog materijala, čak i vode iz slavine. Dug je popis hlapljivih organskih tvari (uključujući benzen, ksilen, eksan, heptan, oktan, dekan, trikloretilen i etilen klorid) koje mogu uzrokovati bolesti ljudi koji su im izloženi u zatvorenim prostorima. Akutne bolesti, poput astme i mučnine, te kronične bolesti, poput raka i neuroloških, reproduktivnih, razvojnih i respiratornih poremećaja, povezuju se s izloženošću ovim štetnim tvarima. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002., štetne kemikalije koje se nalaze u zatvorenim prostorima predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem odgovoran za više od 1,6 milijuna slučajeva smrti godišnje.
Stanley J. Kays sa Zavoda za hortikulturu Sveučilišta u Georgiji, ujedno i voditelj istraživanja objavljenog u časopisu HortScience, navodi da neke sobne biljke imaju sposobnost učinkovitog otklanjanja štetnih tvari iz zraka te ne samo da poboljšavaju naše fizičko zdravlje, već je utvrđeno i da nam osiguravaju psihički boljitak smanjujući stres, povećavajući radnu učinkovitost i “Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002., štetne kemikalije koje se nalaze u zatvorenim prostorima predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem odgovoran za više od 1,6 milijuna slučajeva smrti godišnje” smanjujući simptome lošeg zdravlja.
Sposobnost biljaka da umanjuju štetne tvari naziva se fitoremedijacija. Kako bi bolje razumjeli fitoremedijacijski kapacitet sobnog bilja, znanstvenici su testirali 28 vrsta uobičajenih sobnih biljaka na sposobnost uklanjanja štetnih tvari koje “mogu snažno utjecati na kvalitetu zraka i imaju potencijal ozbiljnog ugrožavanja zdravlja izloženih pojedinaca”. Poznato je da benzen i toluen potječu iz otopina za čišćenje, plastike, vanjskih ispušnih plinova koji dospijevaju u zgrade i dr., oktan dolazi iz boja, adheziva i građevnog materijala, trikloretilen od vode iz slavine, sredstava za čišćenje, insekticida i proizvoda od plastike, a alfa pinen iz sintetičkih boja i dezodoransa.
Tijekom istraživanja, biljke su rasle u plasteniku 8 tjedana nakon čega su se 12 tjedana aklimatizirale u zatvorenom prostoru, a potom ih se stavilo u staklene posude nepropusne za plin. Znanstvenici su izlagali biljke benzenu, trikloretilenu, toluenu, oktanu i alfa pinenu te su potom analizirali zrak oko biljaka. U konačnici, biljke su ocjenjivane kao odlične, srednje dobre i loše u otklanjanju štetnih kemikalija iz zraka.
Od 28 testiranih vrsta, crveni bršljan (Hemigraphis alternata), bršljan (Hedera helix), hoja, voštani cvijet (Hoya carnosa) i asparagus (Asparagus densiflorus) imali su najviše stope otklanjanja SVIH štetnih tvari uključenih u studiju. Biljka Tradescantia pallida otklonila je 4 od 5 kemikalija iz zraka.
Znanstvenici stoga preporučuju uključivanje ovih biljaka u prostore u kojima boravimo kako bismo značajno poboljšali kvalitetu zraka koji udišemo.