Bolesti srca – Kako nastaje srčani napad ili kap?

9
645

srcani udar

Bolesti srca su ubica broj jedan u SAD od 1900.godine. Jedan od šestorice muškaraca i jedna od osam žena starih četrdeset pet ili više godina imali su srčani napad ili kap. Brojne studije su pokazale da promjena načina života i ishrane može da ima dramatičan efekt na smanjenje rizika od ove bolesti ili, čak, na njeno nestajanje.

Prije nekih dvadeset godina, najčešći vid liječenja srčanih oboljenja bio je bajpas uz kirurški zahvat. I najmanja sugestija da srčane bolesti mogu da se spriječe i da operacija možda i nije jedini i svemogući lijek kao što se tvrdilo, bila je ravna bogohuljenju. Oni koji su preporučivali blago prilagođavanje ishrane i načina života, uz uzimanje ključnih dodataka, kao metoda držanja bolesti srca na odstojanju, nazivani su čudacima, dok su oni koji su zagovarali riskantne i često neuspješne kirurške zahvate na otvorenom srcu smatrani razumnim i bivani opće prihvaćeni.

Nakon miliona operacija na srcu, medicinski sistem danas prakticira i druge metode. Sve je veći broj ljekara koji nemaju predrasuda kad je riječ o korištenju dodataka umjesto kirurških zahvata, kao i o preporučivan ju pravilne ishrane, fizičkog vježbanja i smanjivanja stresa kao sastavnog dijela liječenja koje primjenjuju.

Što više znamo o bolestima srca, sve nam je jasnije da je, u mnogim slučajevima, moguća njihova potpuna prevencija i da se najbolji pristup sastoji prije svega u sprečavanju nastajanja onih osnovnih problema koji i iniciraju razvoj srčanih oboljenja.

Srce je mišić koji omogućava protok krvi kroz sistem za cirkulaciju. Da bi krv slobodno proticala kroz organizam, arterije i kapilari (cijevi kojima putuje krv) moraju da budu potpuno čisti. Do oboljenja koronarne arterije ili arterioskleroze, koja je najčešći uzrok bolesti srca, dolazi kada se krvni sudovi zaguše uslijed naslaga plaka, guste žućkaste supstance nalik na vosak, koje se povećavaju i naposljetku počinju da ometaju protok krvi. Ukoliko dođe do prestanka dotoka krvi u srce uslijed naslaga plaka, to rezultira srčanim udarom. Moždanu kap obično izazivaju arterije začepljene masnim naslagama koje sprečavaju snabdijevanje mozga krvlju.

Kako nastaje plak? On se sastoji od mnoštva ćelija, uključujući i ćelije kolesterola, masnoće ili lipida koje prvenstveno proizvodi jetra. Mada kolesterol može da djeluje kao glavni osumnjičeni u priči o bolestima srca, rješenje nije baš tako jednostavno. Postoje, zapravo, dva tipa kolesterola i jedan od njih je, u stvari, dobar za vas. Taj dobri kolesterol, lipoprotein visokegustine (HDL), potpomaže čišćenje arterija tako Što uklanja kolesterol iz krvi i vraća ga u jetru gdje može da bude razložen. Loš kolesterol, lipoprotein niske gustine (LDL), transportuje kolesterol iz jetre do miliona ćelija u organizmu. Mada su našim tijelima za pravilno funkcioniranje potrebne obe vrste kolesterola, višak bilo kojeg od njih može da prouzrokuje ozbiljne probleme.

Holesterol se nalazi u namirnicama, prvenstveno mliječnim proizvodima i mesu, ali nije dovoljno da jednostavno izbjegavamo namirnice sa visokim sadržajem kolesterola, zato što se on proizvodi i u organizmu, od masnoća koje unosimo sa hranom. (Masnoće sadrže jednu ili više masnih kiselina. Neke od njih se proizvode u organizmu, a neke se unose kao sastavni dio ishrane). Nisu, međutim, sve vrste masti iste, a neke su za srce zdravije nego druge. Na primjer, ograničavanje unošenja zasićenih masnoća koje se nalaze u namirnicama životinjskog porekla često je mudar potez, zato što se one unutar organizma pretvaraju u kolesterol. S druge strane, polinezasićene i mononezasićene masnoće koje se nalaze u namirnicama biljnog porijekla i u izobilju ih ima u biljnim uljima, mogu da budu zaista korisne i da smanjuju nivo kolesterola. Međutim, ni sve vrste polinezasićenih masnoća nisu dobre, a neke čak mogu da budu i štetne po nas. Na primjer, hidro-genisana biljna ulja, onakva kakva se koriste, recimo, u tvrdom margarinu, također mogu da povećaju nivo kolesterola. Postavite sebi pravilo da upotrebljavate mekani (soft) margarin i ulja zdrava za srce, kao što su maslinovo ili šafranovo.

Udio masnoća bilo koje vrste u vašem ukupnom dnevnom zbiru kalorija ne treba da prelazi 20 procenata, ali to nikako ne znaci da treba u potpunosti da isključite masnoće iz svoje ishrane. Ni slučajno. Možda će to da vas iznenadi, ali konzumiranje premalo masnoće može da bude isto tako štetno kao i konzumiranje pretjeranih količina. Preliminarna ispitivanja koja su vršili istraživači na Medicinskoj školi Univerziteta u Bostonu pokazuju da ishrana sa vrlo niskim sadržajem masnoća može sama po sebi da izazove oboljenje srca. Pronašli su da je glavni faktor rizika nedovoljno unošenje dvaju polinezasićenih kiselina koje su od suštinskog značaja za ljudsku ishranu.

Te esencijalne masne kiseline, linolna i linolinska, u stvari su nezasićene masnoće koje organizam nije u stanju sam da proizvede i stoga moraju da se uzimaju sa hranom. Ima ih mnogo u namirnicama kao što su soja, razne vrste koštunjavih plodova i sjemenki, kao i zeleno lisnato povrće — što bas nije slika i prilika tipične američke mesno-krompirske ishrane. Linolinska kiselina, poznata i kao omega-6 masna kiselina, u posebno visokom sadržaju nalazi se u šafranovom ulju, kukuruznom ulju, ulju od pamučnog sjemena i sojinom ulju. Linolna kiselina, koja se nalazi u sojinom i repičinom ulju, lanenom sjemenu i prkosu (glistici), jeste omega-3 masna kiselina, kao što su one u ribljim uljima. Druge studije sugeriraju da je povećana količina omega-3 masnih kiselina pronađenih u ribljim uljima povezana sa smanjenim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka. (I Hnolinska i linolna kiselina su nezasićene masnoće koje blago variraju u svojoj kemijskoj strukturi. Vašem organizmu su, da bi funkcionirao kako treba, potrebne obje).

Smanjivanjem zasićenih masnoća i povećanim konzumiranjem onih dobrih, pomoći ćete svom srcu da radi što je najbolje moguće. Uz to, povećanje količine unesenih antioksidanta također predstavlja način da vaše srce ostane zdravo.

Posljednjih je godina mnogo pažnje pridavano antioksidantima i njihovoj ulozi u prevenciji srčanih oboljenja. Kao što vam je većtablete poznato, antioksidanti štite od štete koju nam nanose slobodni radikali, visoko reaktivni atomi u organizmu koji svoju suvišnu energiju vrlo brzo prenose na neki drugi atom. U tom procesu, slobodni radikali oslobađaju toplotu, koja može da razori zdravo tkivo.

Kolesterol je posebno ranjiv kada je riječ o napadima slobodnih radikala, i u tom procesu on oksidira. Kada se to desi, on to prenosi na ostale ćelije i izaziva ubrzanu reakciju, koju možemo da poredimo sa malom grudvom snijega koja, kotrljajući se niz brdo, napravi snježnu lavinu. Reakcija kulminira stvaranjem plaka koji zakrčava arterije. Što je više kolesterola ,,u opticaju”, veća je i šteta koju pričinjava.

Kako smo već rekli, antioksidanti su supstance koje sprečavaju oštećivanje ćelija od strane slobodnih radikala. Organizam proizvodi mnogo različitih tipova antioksidanta, uključujući i superoksid dismutazu, enzim koji se nalazi unutar ćelija i aminokiselinu glutation. Voće i povrće su također odličan izvor antioksidantnih vitamina i minerala, a dostupni su i u vidu dodataka.