Dojke se počinju razvijati u doba puberteta pod djelovanjem ženskih spolnih hormona, lučevina jajnika. Mliječne žlijezde razvijaju se postepeno, sastoje se od dvadesetak režnjeva i brojnih odvodnih kanalića.
Rastom žlijezda u dojci se postepeno nakuplja sve više masnoga tkiva. Dojka se u potpunosti razvije tek u trudnoći, kada postane sposobna stvarati mlijeko.
Lagan bol, osjetljivost i pritisak u dojkama česte su smetnje neposredno prije i za vrijeme menstruacije, smetnje nastaju zbog pojačanoga lučenja hormona, što uzrokuje pojačano nakupljanje tekućine u dojkama, koje lagano nabreknu. Poslije završene menstruacije tegobe prestaju. U trudnoći su tegobe mnogo jače izražene. Pritisak i bol u dojkama javljaju se već u prvim tjednima trudnoće.
Jače lučenje hormona može izazvati stvaranje manjih šupljina u dojkama, to su tvorbe poput mjehura, tzv. ciste, koje se mogu izvana pipati kao sitni čvorići: često ih uspoređuju sa “zrnima sačme”. Takve su dojke povećane, bolne, a smetnje se pogoršavaju neposredno prije i za vrijeme menstruacije. Pretežno se javljaju kod žena oko 40. godine života, ali i znatno ranije. Po završetku klimakterija čvorići se povuku i tegobe prestaju.
Naročito jake smetnje mogu imati gojazne žene pred klimakterijem, tada osnovni problem postaje strah od zloćudnoga tumora. Zbog toga što i zloćudni tumori izazivaju slične smetnje, već prilikom prve pojave čvorića valja postaviti točnu dijagnozu. Promjene u dojkama nazivaju se cistični mastitis ili cistična dojka. Olakšanje se može postići nošenjem tvrdih prsluka i, razumije se, lijekovima koje propiše liječnik.
Izrazito jaki bolovi u dojkama javljaju se u žena između 20. i 40. godine života, uzrokovani su nadražajima međurebrenih živaca (interkostalna neuralgija), dolaze povremeno i u jakim napadima.
Budući da se češće javljaju u lijevoj dojci, mogu se zamijeniti srčanim bolovima. Takvi bolovi nazivaju se bolna dojka, bolna sisa, ili mastodinija. Bol u dojci povezan je i s jakom osjetljivošću kože u predjelu dojke, tako da je i sam dodir dojke jako bolan.
Slične smetnje mogu nastati i na psihogenoj osnovi, naročito kod histeričnih žena, za vrijeme trudnoće, dojenja i seksualnih uzbuđenja. Bol u dojci može se javiti i zbog jačega fizičkog naprezanja, naročito fizičkoga rada kada se upotrebljava ruka, tada je zapravo posljedica bolova u velikom prsnom mišiću.
I upale dojke uzrokuju jake bolove, upale se uglavnom javljaju kod žena koje doje. Uz bol nastane otok, dojka postane crvena, topla i sve olnija, tjelesna temperatura je povećana. Potrebno je nastaviti izdajanjem mlijeka. Upaljenu dojku valja zavojem podići i na nju stavljati hladne obloge. Ako je liječenje započelo pravovremeno, napredak bolesti može se spriječiti antibioticima. Stvori !i se veća nakupina gnoja, potreban je kirurški zahvat.
Dojiljama se mogu začepiti žljezdani kanali, tada se stvaraju velike šupljine (ciste), čak veličine šake. U tako promijenjenoj dojci također može doći do upale, zastoj mlijeka ili nedovoljno izdajanje pogoduju razvoju upale.
U dojkama se javljaju dobroćudni i zloćudni tumori. Rak dojke, kojega se žene najviše boje, uglavnom raste bezbolno. To je i osnovni razlog zbog čega se većina žena prekasno javlja liječniku. Valja se držati pravila da je već sama sumnja na tumor dovoljan razlog za liječnički pregled. Današnja medicina može u kratkom vremenu postaviti sigurnu dijagnozu bolesti.
