Opis biljke: borovnica je malen grm sa čvorastim stabljikama, visine 20 do 30 cm i puzavim korijenom. Mladi listovi jajastog su oblika, s kratkom peteljkom i na rubu sitno nazubljeni. Pojedinačni cvjetovi nalaze se u pazuhu lista. Cvjetovi su okruglasto zvonastog oblika i svjetlo ružičaste boje. Plod je sočna crno-modra boba veličine graška, koja na vrhu završava kružnom udubinom.
Stanište: borovnica u velikom mnoštvu pokriva tlo crnogoričnih i bjelogoričnih šuma.
Ljekoviti dio biljke: listovi se sabiru prije sazrijevanja plodova i suše se na sjenovitom i zračnom mjestu. Plodovi se sabiru ljeti, nakon sazrijevanja, a suše se na suncu.
Ljekovito djelovanje: listovi se upotrebljavaju protiv stvaranja mokraćne kiseline te za liječenje kod povraćanja, proljeva, želučanih grčeva, kašlja i šećerne bolesti. Bobe se upotrebljavaju u liječenju hemoroida, protiv neuredne stolice i slabog apetita. Listovi predstavljaju važan narodni lijek protiv šećerne bolesti. Toliko je djelotvoran da ga neki zovu biljni inzulin. Listovi su djelotvorni jedino ako ih naberemo prije nego što sazru bobice. Nakon toga nemaju ljekovite vrijednosti. Čaj o listova ne smije se piti bez nadzora. Listove sušimo u tankim slojevima u hladu ili u pećnici na 40 stepeni C.
Listovi preliveni vrelom vodom ublažavaju upalu mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala.
Bobice jedemo svježe ili osušene i uložene u rakiju. Sušimo ih na 45 stepeni C. Od njih pravimo i ekstrakt sa rakijom, cijedimo sok ili marmeladu.
Sok je najbolji za grgljanje, a marmelada rashlađuje bolnu vrelinu upaljenih usta i grla. Najdjelotvorniji je sirov sok. Suhe bobice zaustavljaju proljev, naročito kod male djece, dok sveže djeluju kao blagi purgativ. Na taj način pomažu kod zatvora.
Borovnice utječu na vid i čuvaju očnu mrežnicu. Osušene bobice zaustavljaju krvarenje hemoroida. Sok liječi želučani i crijevni katar, pomaže kod smetnji kod varenja, i nedostatka apetita.