Dijabetes – Kako nastaje i zbog čega?

Ukoliko živite u SAD-u imate mnogo veće šanse da dobijete dijabetes nego ako ste stanovnik neke od mediteranskih zemalja, Južne Amerike ili Azije. Zašto? Ishrana i način života predstavljaju kritične faktore. Amerikanci jedu previše pogrešnih namirnica, premalo pravih i uzimaju isuviše malo dodataka koji bi mogli da drže dijabetes pod kontrolom.

Dijabetes je uopćeni izraz koji se odnosi na grupu biokemijskih poremećaja, okarakterisanih kao nesposobnost organizma da iskoristi ugljene hidrate, šećere i škrobove koji se nalaze u namirnicama. Kao rezultat toga, nivo šećera u krvi raste, što može da dovede i do drugih ozbiljnih problema kao što su oboljenje srca, moždana kap, oboljenje bubrega i sljepilo. Među rane znake upozorenja spadaju pretjerano mokrenje, konstantni osjećaj žeđi i gubljenje težine.

Najčešća su dva tipa dijabetesa: tip I (također poznat Í kao juvenilni dijabetes) i tip II (također poznat i kao dijabetes odraslih). Kao što i samo ime govori, juvenilni dijabetes pogađa djecu i prouzrokovan je nesposobnošću pankreasa da proizvodi dovoljno inzulina, hormona koji razara glukozu ili šećer, tako da ćelije mogu da ga iskoriste. Dijabetes tipa I uglavnom se liječi dopunskim količinama inzulina, kao i veoma pažljivo redukovanom ishranom koja sadrži vrlo malo šećera. Ukoliko ste s takvim dijabetesom rođeni ili se razvio dok ste bili vrlo mali, potreban vam je neprestani medicinski nadzor od strane ljekara koji se u to razume, po mogućnosti nekog koji je specijalista za dijabetes.

Dijabetes tipa II je sasvim drugačiji problem: tu je riječ o problemu otpornosti na inzulin. Drugim riječima, organizam proizvodi dovoljno inzulina, ali on nije djelotvoran. Mada se obično ne smatra tako ozbiljnim kao tip I, dijabetes tipa II može da izazove mnoge ozbiljne zdravstvene probleme: oboljenje bubrega, oštećenje živaca i sljepilo, pa bi stoga trebalo agresivnije da se liječi.

Jasno je da dijagnozu dijabetesa tipa II ne treba shvatiti olako, već kao znak da je vrijeme da u svom životu izvršite neke konstruktivne promjene. Srećom, ima mnogo toga što možete da uradite kako biste spriječili napredovanje bolesti, a prije svega, možda možete da spriječite da do nje uopće i dođe.

Gojaznost (težina koja je 20 posto veća od normalne) jeste glavni faktor rizika za dijabetes tipa II. U stvari, 95 procenata dijabetičara imaju povećanu tjelesnu masu. Pravilna dijeta može mnogo da pomogne u kontroli dijabetesa i prevenciji gojaznosti, glavnog faktora rizika kada je ova bolest u pitanju.

Na primjer, uključivanje ribe u većim količinama u vašu ishranu može da pomogne u sprečavanju nastajanja dijabetesa. Jedna holandska studija pratila je 175 osoba između šezdeset četiri i osamdeset sedam godina starosti i pronašla da oni koji jedu dosta ribe imaju manje šansi za razvoj netolerancije glukoze, ranog znaka otpornosti na inzulin i prethodnice dijabetesa. Trideset grama ribe na dan bilo je sasvim dovoljno za ostvarivanje takvog učinka.

Smanjivanje udjela masnoće u ishrani također može da pomogne da se dijabetes održi na odstojanju, a isto to važi i za srčane bolesti. Prateći 123 osobe sa znacima netolerancije glukoze tokom tri godine, istraživači su opazili da najviše šanse za dobijanje dijabetesa imaju oni koji konzumiraju najviše masnoće. Primijećeno je da 40 g suvišne masnoće na dan šest puta povećava rizik od razvijanja dijabetesa kod osoba sa povišenim šećerom. Kako piše „Staranje o dijabetesu” od januara 1994, osobe kod kojih se razvio dijabetes konzumirale su 43 procenta svojih ukupnih dnevnih kalorija u obliku masnoća, dok kod onih koji su uspijevali da ga drže podalje od sebe, ta količina nije prelazila 38 procenata. Iz ove studije možemo jasno da vidimo da čak i mali višak masnoća može da ima ozbiljne posljedice po naše zdravlje.

Bilo koji od dva tipa dijabetesa da imate, pridržavanje pravilnog načina ishrane može da spriječi pogoršanje stanja vaše bolesti. Uz pažljivo isplaniranu dijetu, nekoliko ključnih dodataka može da pomogne u prevenciji nastajanja dijabetesa tipa II, ili da spriječi njegovo pogoršavanje.