Poznato je kako hrana ima veliki uticaj na opšte zdravstveno stanje našeg organizma, ali jesmo li razmišljali kako se upravo u prehrani kriju prijatelji, ali i neprijatelji naših moždanih stanica?
Jedemo prekomjerne količine šećera čime razinu glukoze podižemo daleko iznad i izvan svih naših potreba. Istovremeno, često preskačemo obroke voća i povrća, koji bi mogli spasiti naše stanice od prijevremene smrti. Uz to se hranimo kaloričnom hranom, a zbog premalo fizičke aktivnosti sve te unesene kalorije ni ne stižemo potrošiti.
Dnevna prehrana
Nesrazmjer potreba našeg mozga sa određenim prehrambenim namirnicama i hrane koju mi konzumiramo, svakim je danom u sve večem neskladu. Zašto je tako? Ne zato što su se naši geni značajno promjenili od nastanka čovjeka, već je u posljednjih 50 godina značajno promjenjena naša prehrana. Nije zato čudo što naš mozak ne funkcioniše baš najbolje stvarajući nenormalna stanja depresije, psihoze, opadanja pamćenja, snižene inteligencije i demencije.
Šta jesti?
Namirnice koje je poželjno konzumirati u većim količinama jesu:
Voće i povrće te orasi i mahunarke u iskonskoj prehrani bili su zaslužni za 65 posto dnevnog kalorijskog unosa i unos oko 100 g vlakana dnevno, što je oko 10 puta više od našeg današnjeg dnevnog unosa.
Puno morske hrane daje pravilnu ravnotežu omega – 6 masnih kiselina i za mozak vrlo poticajnih omega – 3 masnih kiselina.
Meso, i naši su se preci hranili divljači kao što to mi činimo danas. Ipak, tadašnja je divljač imala svega 4,3 posto masti, za razliku od 25 do 30 posto koju danas sadrži većina mesa. Jedite perad bez kože.
Orasi i mahunarke, danas jedemo većinom konzervisanu hranu koja sadrži visok postotak natrija, što se nikako ne može poistovjetiti sa drevnom prehranom. Da bi se izbjegao visok postotak natrija potrebno je lično praviti proizvode bez dodatka soli , dobro isprati konzervisane mahunarke.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Naši preci, mlijeko nisu poznavali. Neki doktori vjeruju kako mlijeko uveliko može poremetiti funkcionisanje našeg organizma tako što mu dodaje veliki teret zasićenih masti i neprimjerenih kiselina. Mlijeko ipak nije štetno ako se konzumira u umjerenim količinama. Kravlje mlijeko je čest uzrok alergija.
Jeste li znali
Iako ga većinom spominju u negativnom kontekstu kao neprijatelj arterija, žumanjak jajeta jedan je od najpouzdanijih izvora holina koji je naročito potreban moždanim stanicama. U žumanjku jajeta najbolji izvor holina je kikiriki, ljuska žitarica, meso, riba, mlijeko, sir i povrće i pomalo brokula, karfiol i kupus. Za mozak je izvrsno jesti i borovnice, jer one djeluju na podmlađivanje moždanih stanica.
