Dud

Opis biljke: Iz dudinja crnog duda, naročito onog koji ima više kiseo ukus, cijedi se sok i od njega kuhaju sirup i pekmez, koji služe kao hrana, poslastica i blag lijek protiv zapaljenja grla i usta. Sirup se upotrebljava slično kao sirup od malina. Sveže dudanje su slatko-kiselkastog ukusa. Sadrže oko 10% invertnog šećera, oko 2% slobodnih organskih kiselina (limunove i jabučne), vitamina C, sluzi, mnogo pektinskih materija i drugih korisnih sastojaka. Dudinje su zdrava hrana kako za čovjeka tako i za domaće životinje.

Stanište: raširen je po cijeloj Evropi, a nalazi se i u svijetlim prozračnim šumama.

Ljekoviti dio biljke: za lijek se koristi list i plod.

Ljekovito djelovanje: Listom od duda narod liječi šećernu bolest i oboljele organe za mokrenje. Zbog velike količine šećera dudinje su izvrsna hrana. Dudinje sadrže oko 10% invertnog šećera, oko 2% slobodnih organskih kiselina (limunske i jabučne), vitamin C, sluz, pektinske i druge korisne materije.

Zrele, vrlo slatke bijele i aromatične kiselkasto-slatke tamnoljubičaste ili potpuno crne dudinje jedu se svježe, prerađene ili osušene. Osušene dudinje mogu da zamjenu šećer i zbog toga ih melju i dodaju tijestu pri izradi slatkiša. Od dudinja izrađuju sokove, kompote, slatka, žele, sirupe i drugo. Od iscijeđenog soka uparivanjem dobiva se sirup koji podsjeća na med (i sadrži u koncentriranom obliku hranljive sastojke svježeg soka dudinja).

U narodnoj medicini svježe nedozrele dudinje se daju protiv proljeva, a zrele kao blag laksans. Sok dudinja daju i za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje, za ispiranje kod zapaljenja grla i usta, naročito sok crnih dudinja, koji djeluje i antiseptično.

U korejskoj tradicionalnoj medicini od lisnih pupoljaka duda koje sakupljaju preko zime i suše spravljaju čaj protiv gojaznosti i oboljenja kardiovaskularnog sistema.

Prašak od kore duda upotrebljava se spolja u obliku melema za brže zarašćivanje rana, a odvari kore pije se kod povišenog krvnog pritiska. U Kini je kora duda sastojak biljnih smeša za liječenje šećerne bolesti. U zapadnoj Evropi i na Balkanu u iste svrhe koriste osušeno dudovo lišće koje se ponegdje kao prašak posipa po hrani (npr. varivu). Anti dijabetično djelovanje se djelomično pripisuje prisustvu vitamina B2 i ima značaj kao dopunska terapija. U Japanu se iz cvjetova duda izrađuje kozmetička krema za odstranjivanje pjega i drugih nečistoća na koži.

Od fermentiranih zrelih dudinja se u narodu peče rakija dudovaca.

Mladi, zdravi i potpuno razvijeni listovi beru se tokom leta i suše u tankom sloju na promaji u hladu.

Još od vremena Dioskorida preporučuje se gorka kora korijena duda kao lijek protiv crvenih parazita (naročito protiv tenie odnosno trakavice – pantljičare).