Nagli gubitak svijesti najpotresniji je znak bolesti. Za bolesnikovu okolinu nesvjestica je uvijek alarmantan simptom koji redovito izaziva jaka uzbuđenja i paniku…
Dramatska slika bit će to izraženija što je gubitak svijesti nagliji, naročito ako se pojavi kao “grom iz vedra neba” u mlade i do tada potpuno zdrave osobe.
Nesvjestica nije uvijek stanje koje ugrožava zdravlje ili život. Kratkotrajan gubitak svijesti (sinkopa) česta je i bezazlena pojava, pretežno uzrokovana prolaznim poremećajima optoka krvi u mozgu. Ali gubitak svijesti može biti dugotrajan i dubok.
Gubitak svijesti koji traje duže vrijeme, a bolesnik se ne može probuditi nikakvim podražajima, naziva se koma. Najopasnije stanje nastaje kada je gubitak svijesti posljedica prestanka rada srca i disanja.
Gubitak svijesti zbog prestanka osnovnih životnih funkcija, tj. rada srca i disanja, može doći iznenada u različitim okolnostima unesrećenja, npr. zbog udara struje, utapljanja, gušenja, trovanja, povreda glave. U takvim slučajevima panika i neznanje onemogućuju svrsishodno pružanje pomoći metodama oživljavanja. Gubitak svijesti redovito prethodi smrti. Gubitak svijesti i smrt često su očekivan i neizbježan završetak teških i neizlječivih bolesti.
Do nesvjestice dolazi tek onda kada nastane poremećaj u centru za svijest u mozgu. Uzroci koji dovode do takvih poremećaja mnogobrojni su i međusobno različiti.
Najčešći je poremećaj dovoda kisika stanicama mozga. Kisik u životu stanica igra bitnu ulogu zato što se potrebna količina energije iz hrane dobiva tek posredstvom kisika.
Ali sve stanice nisu jednako osjetljive na manjak kisika. Ruke ili noge mogu biti i jedan sat bez kisika, tj. bez cirkulacije krvi, dok stanice jetre, npr., propadnu ako se dovod kisika prekine samo 20 minuta. Na manjak kisika najosjetljivije su stanice mozga, one troše najviše kisika.
Težina mozga iznosi svega 2 posto težine tijela, ali mozak troši 20 posto kisika koji dolazi u organizam. Prva je reakcija mozga na manjak kisika gubitak svijesti. Smanjena količina kisika u mozgu već za nekoliko sekundi dovodi do nesvjestice. Ako se dovod kisika mozgu prekine, za svega 4 do 5 minuta nastupaju takva oštećenja mozga da je smrt neizbježna. Čovjek bez hrane može živjeti 30 dana, bez vode 3 dana, bez kisika 3 minute.
Najčešći uzroci koji dovode do smanjene dopreme kisika mozgu jesu poremećaji cirkulacije krvi u mozgu, oni mogu biti posljedica nedovoljnog rada srca, koje ne izbacuje dovoljnu količinu krvi u krvni optok, uzrok može biti i jako ubrzan rad srca, jako usporen rad srca, srčani infarkt. I promjene na krvnim žilama mogu uzrokovati smanjen ili potpun prekid dovoda krvi u jedan dio mozga. Uzrok mogu biti suženja i začepljene krvnih žila, smanjen tlak u krvnim žilama.
I promjene u krvi mogu izazvati gubitak svijesti, npr. zbog vrlo maloga broja crvenih krnih zrnaca koja prenose kisik. Uzrok može biti onesposobjjenost crvenih krvnih zrnaca da prenose kisik. Takvo blokiranje crvenih krvnih zrnaca nastaje, npr., prilikom otrovanja ugljičnim monoksidom. Uzrok je nesvjestice nedovoljna količina kisika u atmosferi, smetnje dovoda kisika u pluća, ili nesposobnost pluća da prenesu kisik u krv.
I druge promjene u mozgu, bez obzira na kisik, mogu dovesti do kraćega ili dužeg gubitka svijesti: nesvjestica redovito nastaje zbog nagloga električnog izbijanja u stanicama mozga kod padavice, česte su nesvjestice zbog povećanoga pritiska u mozgu, tumora mozga, upale mozga, oštećenja moždanoga tkiva povredom.