Nazivi biljke

Familija: Compositae
Narodni: Čelebi grana
Latinski: Solidago virga-aurea
Ljekarski: Herba solidaginis virga-aureae
Engleski: Goldenrod
Njemački: Goldrute gemeine
Talijanski: Erba pagana, Verga d’ oro
Francuski: Solidage verge d’ or

Nalazište:

Raste u suhim, svijetlim šumama, na šumskim stijenama i visokim stijenama planina.

Opis:

To je trajna zeljasta, 10-60 cm visoka biljka, uspravne, tanke stabljika, na gornjem dijelu jako razgranate. Listovi su duguljasto ovalni, dlakavi, donji s peteljkom i na rubu pilasti, a gornji bez petiljke, sjede na stabljici. Sitni, zlatnožuti cvjetovi čine na vrhu stabljike glavičaste cvatove, slične metlici. Cvate od srpnja do listopada. Lijepo miriše. Debeo korijen žbunasto je razgranat .

Sadrži:

Cijela biljka sadrži eteričnog ulja, i to: u korijenu 1,2%, u lišću 0,70%, u cvijetu 0,50% i u stabljici 0,30%. Katehinskog tanina ima u cvijetu 16%, u lišću 11-150,;0, u korijenu 8-10%, u stabljici 4-9%, a u sjemenu 6%. Saponozida ima najviše u stabljici, u lišću i cvijetu nešto manje, a u korijenu najmanje. Osim toga biljka sadrži i flavonoid i organske kiseline.

Bere se:

Cvijet s grančicom potkraj ljeta.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Liječi od proljeva, teškog mokrenja i bolesti bubrega, osobito upale bubrega (Nephritis) i upale izlaza iz rnokračnog mjehura s jakim bolovima kod mokrenja, talogom u mokraći i čestim mokrenjem. Hladan čaj čelebi-grane istjeruje plinove, a vrući izaziva znojenje. Služi i kao korigens drugim ljekovima lošeg okusa, a budući da steže, liječi i od proljeva sa sluzi (Enteritis mucomembranacea) i katara debelog crijeva (Colitis) sa sluzi, s bolovima i čestim tjeranjem na ispražnjivanje (tenezmima), kao npr. kod tuberkuloznih bolesnika.

Kad djeci izbiju zubi, ili kad obole od hripavca, dobivaju često proljev. U tom slučaju koristi čaj od 100 g cvjetne grane, poparene litrom kipuće vode. Pošto odstoji poklopljen cijelu noć, ocijedi se i pije umjesto vode u toku dana. Zasladuje se medom.

Drugi je način pripremanja lijeka da se biljka kuha u vodi 10 min., ostavi zatim poklopljena da stoji 12 sati, procijedi se pritiskanjem na cjedilo i malo zasladi medom. Pije se 100-200 g na dan.

Stariji mogu piti odvar od 30 g biljke na 100 g vode, i to po 2-3 šalice na dan, ili po 2 kavske žličice alkoholature na dan, osobito kod astme na bazi uremije, u slučaju gušenja, kad je krv puna otrova vlastitog organizma, kao npr. zbog lošeg mokrenja uzrokovanog bolešću bubrega i sl. Za liječenje bolesnih bubrega najbolja je mješavina od 70 g lišća breze (Betula alba) i po 20 g čelebi-grane i bosiljka (Ocymum basilicum).

Tri velike žlice te mješavine popare se s ½ l kipuće vode, pa se to ostavi poklopljeno da stoji 3 sata, zatim se procijedi i pije triput dnevno po šalica prije jela. Dobro je i 50 g korijena steže (Potentilla tormentilla) kuhati ½ sata, na kraju tridesete minute dodati 50 g čelebi-grane i još 5 min. kuhati, ostaviti da poklopljeno stoji 15 min.i procijediti i piti triput dnevno po 1 šalicu. Pri teškom mokrenju i uremiji pomaže mješavina od po 20 g čelebi-grane, korijena selena (Levisticum officinale), sapunjače (Saponaria off.) i brezova lišća: 5 velikih žlica mješavine treba da kipi 10 min. u 1 I vode, zatim se ostavi poklopljeno preko noći, a drugi se dan pije umjesto vode.

Smije se zasladiti samo 1 kavskom žličicom sirupa od ribizla ili kiselih višanja. Radi liječenja odreume i upale zglobova uzme se-po 20 g čelebi-grane, brezova lišća, izopa (Hysoppus off.), Iva-trave (Teucrium montanum) i paprenog lisca (Polygonum hydropiper), pa 5 velikih žlica te lišća, izopa (Hysoppus off.), Iva-trave (Teucrium montanum) i drugi dan pije mjesto vode. Rane se ispiru i oblažu odvarom od po 25 g čelebi-grane, petrovca (Agrimonia eupatoria), kaduIje (Salvia off.), rusomače (Capsella bursa pastoris) i zmijske trave (Sanguisorba minor) a prokuhano 15 min. u 1 I vode pije se pošto odstoji 8 sati.