Nazivi biljke
Familija: Liliaceae
Narodni: Šparoga vrtna
Latinski: Asparagus officinalis
Ljekarski: Asparagi rhizoma et radix
Engleski: Asparagus
Njemački: Gartenspargel
Talijanski: Asparago selvatico
Francuski: Lasperge
Nalazište:
Uzgaja se u vrtovima kao povrće, a raste i divlje, po obroncima i livadama, osobito u primorju, gdje se njezine mladice jedu kao i vrtne.
Opis:
To je trajna zeljasta biljka, kratkog i debelog, vodoravnog podanka iz kojega izraste više kao prst debelih, mesnatih, slasnih mladica bijele boje, što pozelene čim dođu na danje svjetlo. Te su mladice pokrivene listovima mesnatih ljusaka i režu se 20—25 cm ispod površine zemlje za varivo. Iz mladica se kasnije razviju uspravne, dobro razgranate stabljike tankih, raširenih grana, visoke oko 1 m. Između Ijuskavih listova, koji pokrivaju stabljike i grane, vise čuperci zelenih, čekinjastih grančica. Istom treće godine izdanci procvatu zelenkasto-bijelim, zvoncu sličnim, malim, pojedinačnim, dvodomnim cvjetovima; iz njih nastaje okrugao, zeleni plod poput zrna graška, koji u jesen pocrveni, a sadrži 3—4 crne sjemenke. Izdanci su slatkasti, podanak malo trpak, a crno sjeme nema ni mirisa ni okusa.
Sadrži:
asparagin, agrinin, holin, manan, saponin, helidonsku kiselinu, u maloj količini glikozid koniferin i vanilin, masno i eterično ulje, šećer, u tragovima arsen, jantamu kiselinu, tirozin, metilmerkaptan, željezo, fosfor, kalcij, organski vezani bakar, koji ljekovito djeluje na živce, te vitamine A, B i C.
Bere se:
Cvate od svibnja do srpnja, bobe dozrijevaju u kolovozu, a izdanci za hranu režu se u proljeće, od travnja do svibnja. Korijen (podanak) iskapa se u jesen. Ubraja se među najdragocjenije ljekovito povrće.
Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:
Šparoga djeluje kao izraziti diuretik, ali se još ne zna kako, jer je već dugo ne smatraju oficinalnom drogom školske medicine, premda svojom Ijekovitošću nadmašuje mnoge biljke koje se nalaze u službenoj farmakopeji. Ta biljka potiče bubrege na povećano lučenje mokraće, pa kod nekih bubrežnih bolesti koristi kad se uzima u malim količinama, ali je kod upale bubrega uopće ne smijemo davati. Potiče na rad i nadbubrežne žlijezde.
Zbog malog sadržaja ugljikohidrata mogu je jesti i dijabetičari, osobito s mašću, vrhnjem i maslacem, što podiže kalorije. Zbog toga, a i jer jako otvara apetit, preporučuje se mršavima, neishranjenima i rekonvalescentima. Neprobavljiva vlakna celuloze povećavaju sadržinu debelog crijeva i time djeluju na njihovo pražnjenje.
Poslije uzimanja šparoge mokraća dobije svojstven miris, što je znak da iz tijela izlaze otrovne tvari. Odstranjuju se i bjelančevine iz mokraće, a pijesak i kamenci iz žučnog i mokraćnog mjehura.
Ako netko dugo povraća, treba da uzme V2—l g sjemena šparoge u prah samljetog: to umiruje podražaj.Izlučivanje mokraće pospješuje i čajna mješavina jednakih dijelova usitnjenog podanka šparoge, komorača (Fructus Foeniculi), celera (Apium graveolens) i peršina (Petroso linum sativum), od koje se 1 žličica popari s 2 dl kipuće vode, ostavi stajati 10 min. pa procijedi i to pije nezaslađeno, 1—2 šalice u toku dana, u gutljajima.
Moči li se 60 g šparoge 8 sati u % 1 hladne vode, a 2 žličice meda dobro razmute u *4 1 mlačne vode, zatim obje tekućine pomiješaju, promućkaju, pa od toga uzima svaki sat po 1 velika žlica, jača se srce. Odvar od podanka šparoga, kuhan u vinu ili vodi, potiče rad jetre i liječi žuticu, čisti bubrege i mjehur.
I najljekovitije biljke mogu izazvati nevolje ako se uzimaju u prekomjernim količinama, pa i šparoga može izazvati krvavo mokrenje (hematuriju) ako se pretjerano uživa. Ljudi kod kojih postoji preosjetljivost prema njoj (idiosinkrazija) neka šparogu ni ne diraju, a još manje jedu.
Šparoga, uz ostalo, čisti i krv, pa je za vrijeme njezine sezone treba češće jesti. Najefikasnije djeluje sirova, oguljena šparoga u obliku salate, s malo ulja i limunova soka. U slučaju stvaranja žučnog kamenca treba nekoliko puta dnevno pojesti po nekoliko ovako priređenih šparoga, čija je pomoć dragocjena i kod kroničnih katara, šećerne bolesti i živčanih smetnji. S gljivama, celerom i peršinom daje također ukusno jelo. Šparoga djeluje indirektno protiv zaboravnosti, depresije, hemoroida i glavobolje. Odvar od kuhane šparoge može se piti u toku dana umjesto vode, a od njezina sjemenja pravi se kava, ugodna za piće i zdravija od mnogih drugih vrsta kave.
