Nazivi biljke

Familija: Tiliaceae
Narodni: Lipa
Latinski: Tilia europaea
Ljekarski: Flos tiliae
Engleski: European linden
Njemački: Winterlinde
Talijanski: Tiglia Europaea
Francuski: Le tilleul silvestre

Nalazište:

Raste u šumama, parkovima drvoredima i uz ceste.

Opis:

To je drvo, visoko i do 25 m, guste krošnje. Listovi su srcoliki, na kraju zašiljeni, pilastog oboda. Žućkasto-bijeli cvjetovi tvore paštitac, koji dugom peteljkom izrasta iz polovice ventralnog rebra pricvjetnog, svjetlo-žuto-zelenog, jeziku sličnog lišća. Vrlo mirisav cvijet ima 30-40 prašnika, 5 laticai nadraslu plodnicu. Plod je jedno-sjemena, tvrda, loptasta boba. Postoji vise vrsta lipe, od kojih su ljekovite: Tilia officinalis, T. grandifolia, T. parvifolia, T. platyphyllos, T. cordata. Sve te vrste, uz neke neznatne morfološke razlike, imaju jednaka ljekovita svojstva, pa je svejedno koju od njih upotrijebimo.

Sadrži:

Željezo, kalcij, soli mangana, tanin, eterično ulje, sluz, nepoznate heterozide, glikozide, šećer, gumu, vosak, smolu, žutu boju, manitol, kartarat, farnezol, jedan terpentinski alkohol koji daje miris cvijetu, i tanin, kojega ima najviše u pricvjetnom listiću: osim toga u cvijetu i u listu ima još vitamina C, a u sjemenu masnog ulja hesperidina.

Bere se:

Cvate u lipnju i srpnju. Cvijet, koji jako mirise, treba brati u početku cvatnje. Ka:d se potpuno rascvjeta, ne valja. Ne valja ni kada pricvjetni listići dobiju po sebi rđave mrlje. Od lipova drveta dobiva se aktivni ugljen velike adsorpcione moći, pa se primjenjuje u liječenju od bolesti želuca i crijeva, prouzrokovanih infekcijom.

Pripremanje lijeka, primjena i djelovanje:

Lipa opušta napete živce i daje dobar san. Lipov cvijet liječi od malokrvnosti, vodene bolesti, padavice, prehlade dišnih organa, kroničnog i grčevitog kašlja, potiče izlučivanje znoja i mokraće, ublažuje bolove pri mokrenju, pospješuje stolicu i cisti krv i bubrege. Za sve te svrhe priprema se čaj od 10-20 g cvijeta koji se popari s 1 l kipuće vode. Pije se triput dnevno po 1 šalica, a ostatak u toku dana mjesto vode. Ako se taj čaj pije vruć (s dodatkom 1 velike žlice meda na šalicu i soka od ½ limuna), treba ostati u krevetu zbog jakog znojenja. Pije li se svakodnevno poslije obroka, sprečava upalu pluća i dušnika, cisti mjehur, umiruje živce.

Liječi od bubrežnih kamenaca. Djelotvorna je i kupelj od tog čaja, jer kroz čiste i proširene pore koze probija on u organizam i liječi. Želi li se zbog nazeba i grozničavog stanja izazvati jako znojenje, smiješa se po 25 g cvijeta lipe, bazge (Sambucus nigra) i kamilice (Flos chamomillae), 15 g pomoćnice (Solanum nigrum) i.1Og bijele saponarije (Gypsophyla paniculata), pa se 3 velike žlice te mješavine popare s ½ l kipuće vode, zatim se poklopi I, posto odstoji 1 sat, procijedi se. Pije se sto toplije u toku dana.

Protiv proljeva priprema se čaj tako da se 3 velike žlice mješavine od po 30 g cvijeta lipe i kamilice, te po 10g petrovca (Agrimonia eupatoria), ruzina cvijeta (Rosa centifolia), sipka (Rosa canina) i dupčaca (Teucrium chamaedrys) popare s ½ 1 kipuće vode, zatim se to ostavi da poklopljeno stoji 1 sat pa se procijedi. Pije se sto toplije u toku dana. Također je protiv proljeva Hi dizenterije dobro uzimati 2-3 velike žlice praska od stucenog i prosijanog ugljena lipova drveta u mlijeku, vinu ili jelu, a protiv probavnih smetnji želuca i crijeva, osobito od pokvarene hrane, po 1 veliku žlicu poslije svakog obroka.

Sredstvo za čišćenje krvi priprema se tako da se 25 g lipova cvijeta kuha u 2,5 dl vode dok se ne ukuha na polovicu, a zatim se to doda mlijeku (kao kava) koje se kuhalo s 1 velikom žlicom meda na 1 šalicu. To se pije duže vrijeme, po 1-2 šalice dnevno. Od slabokrvnosti, grčeva, smetnji na želucu i živcima možemo se liječiti tako da 3-4 mjeseca svakih 1-2 sata u toku dana popijemo po 1 veliku žlicu vina, u kojemu je 12-16 sati močeno 25 g lipova cvijeta s 1 velikom žlicom meda u ¼ l.

Lijek protiv živčane rastrojenosti, histerije, padavice i depresije priprema se ovako: U ¼ I vina moči se 12-16 sati, 10 g lipe, 10g matičnjaka (Melissae officinalis) i 2 velike žlice meda; posebno se u ½ l vode kuha 2 dkg sitno izrezane pirike puzave (Triticum repens), tako dugo dole se ne ukuha na polovicu; zatim se oboje pomiješa i od toga se pije svaki sat po 1 velika žlica.

Ako se 30 g lipova cvijeta prokuha s 1 velikom žlicom meda u 2,5 dl vina, dobiva se sredstvo koje ublažuje rodiljama grčevite trudove.

Čaj od jednakih dijelova lipe, petolista gusjeg (Potentilla anserina) i odoljena (Valeriana officinalis) zaustavlja krvarenje i ublažuje grčeve. Kad se u 1 I vode skuhaju 2 velike žlice lipova cvijeta, pa se to procijedi kroz platno, dobiva se sredstvo koje se primjenjuje kao klistir za umirenje i ublaživanje grčeva izlaznog crijeva.

Jak lipov čaj poljepšava i cisti put, odstranjuje bore i pjege s koze lica, sprečava ispadanje kose. Krv cisti i lipov sok što curi iz stabla kad ga bušimo. Toga soka treba piti 2-3 velike žlice dnevno. Prah od lipova ugljena liječi od bolesti jetre; uzima se dvaput dnevno, i to 1 velika žlica natašte, a druga poslije podne u kavi ili mlijeku. Kod težih proljeva i povraćanja zbog otrovanja hranom dobro je nakon ugljena popiti još šalicu čaja od trnine (Prunus spinosa) i kićice (Erythraea centaurium). Mješavina lipova ugljena i praska od kadulje (Salvia officinalis) daje izvrstan prah za čišćenje zuba, koji odstranjuje zadah iz usta.

Opekline i rane dobro je ispirati i oblagati čajem koji se priprema tako da se 100 g cvijeta ili lista lipe popari s 1 I kipuće vode, ostavi da stoji 3 sata pa se procijedi. Zimi, kad nema ni cvijeta ni lisca, može se uzeti 100 g isječene mlade kore i kuhati 1 sat, zatim ostaviti da poklopljeno odstoji 3 sata, pa procijediti.